Protuciklički zaštitni sloj kapitala, pojašnjavaju iz HNB-a, varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizike za stabilnost financijskog sustava.

Kako navode, tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti, napominju.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala utvrđuje se u rasponu između 0 i 2,5 posto, pri čemu HNB tromjesečno procjenjuje cikličke sistemske rizike i utvrđuje potrebnu stopu. Tako, od 30. lipnja 2024. taj sloj primjenjuje se sa stopom od 1,5 posto, dok je današnjim priopćenjem najavljeno njezino povećanje na dva posto.

"Redovita tromjesečna procjena cikličkih sistemskih rizika upućuje na potrebu za povećanjem stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na dva posto. U skladu s prethodnim najavama, HNB podizanjem stope želi dodatno ojačati otpornost bankarskog sektora na moguću materijalizaciju sistemskih rizika, koji rastu zbog daljnje ekspanzije financijskog ciklusa. Stupanje na snagu više stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala previđeno je za 1. siječnja 2027.", istaknuto je u HNB-ovoj objavi.

Kreditna aktivnost i rast cijena stanova

Iz središnje banke ističu da se ekspanzija financijskog ciklusa očituje u snažnoj i široko rasprostranjenoj kreditnoj aktivnosti prema domaćem nefinancijskom sektoru te u nastavku robusnog rasta cijena stambenih nekretnina, što dodatno jača već povišene cikličke ranjivosti.

Tako, cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju 2025. porasle su za 13,1 posto na godišnjoj razini, brže nego u većini članica EU-a. Kreditiranje stanovništva u drugom tromjesečju 2025., pak, dodatno se ubrzalo te je u srpnju godišnja stopa rasta dosegnula 14,2 posto, na osnovi transakcija, pri čemu su stambeni i gotovinski nenamjenski krediti rasli podjednakim intenzitetom.

Istodobno se kreditiranje poduzeća stabiliziralo na vrlo visokoj razini, uz godišnju stopu rasta od 13,1 posto u srpnju. Najveći rast kredita pritom je zabilježen u prerađivačkoj industriji, trgovini te u ugostiteljskoj djelatnosti, navode iz HNB-a.

Kažu i da je ubrzanje kredita stanovništvu u prvoj polovini 2025. djelomično povezano s promotivnim uvjetima za stambene kredite, koje su banke uvele uoči najave uvođenja ograničenja kriterija za kreditiranje potrošača.

Nastavak snažne kreditne aktivnosti

To je, napominju, potaknulo potrošače da ranije ugovore kredite, pa se nakon završetka promotivnih uvjeta u srpnju i kolovozu kreditiranje stanovništva nešto usporilo. No, u uvjetima snažnoga gospodarskog rasta, izraženog rasta realnih dohodaka i relativno niskih kamatnih stopa, u HNB-u smatraju da se može očekivati nastavak relativno snažne kreditne aktivnosti. Pritom bi se nova ograničenja kriterija kreditiranja, napominju, trebala donekle odraziti na potrošačko kreditiranje, uz vrlo blag očekivani utjecaj na stambeno kreditiranje.

"U opisanim okolnostima pokazatelji kreditnog jaza i kompozitni indeks cikličkoga sistemskog rizika u prvom su se tromjesečju 2025. dodatno povećali, što upućuje na potrebu za višom stopom protucikličkoga zaštitnog sloja. Svi dostupni pokazatelji za prvu polovinu 2025. upućuju na povećanje cikličkih rizika do razine koja zahtijeva dodatno povećanje toga zaštitnog sloja kapitala", ističu iz HNB-a.

Navode i da je relativna zaduženost domaćega privatnog sektora, mjerena omjerom duga i BDP-a, nakon dugogodišnjeg smanjivanja počela rasti krajem 2024., što je povećalo kreditni jaz specifičan za Republiku Hrvatsku.

Kažu i da snažan rast kompozitnog indikatora, koji obuhvaća širi skup pokazatelja cikličkih rizika, na početku ove godine ponajprije odražava snažnu kreditnu aktivnost i povećanje opterećenosti stanovništva i poduzeća dugom, dok pojedine sastavnice kompozitnog indeksa, za koje su raspoloživi noviji podaci, upućuju na nastavak rasta indeksa i u drugom tromjesečju.

"Time se nastavlja višegodišnji trend rasta cikličkih rizika, na koji je HNB već višekratno reagirao podizanjem stope protucikličkoga zaštitnog sloja tijekom 2022. i 2023. na sadašnjih 1,5 posto, te ograničavanjem uvjeta kreditiranja potrošača od 1. srpnja 2025.", napominju.

Bankovni sustav profitabilan

Zaključno, iz HNB-a poručuju da je domaći bankovni sustav profitabilan i održava znatne viškove kapitala, što omogućuje povećanje zaštitnih slojeva kapitala bez nepovoljnog učinka na trošak i dostupnost bankovnog financiranja.

Dodaju i da jačanje kapitalne pozicije banaka protucikličkim zaštitnim slojem kapitala djeluje komplementarno s novom makrobonitetnom odlukom o kriterijima kreditiranja potrošača, kojom se ublažavaju rizici povezani s rastom zaduženosti kućanstava. "Na taj se način istodobno ublažava akumulacija rizika te se jača otpornost banaka i potrošača, čime se sustavno pridonosi stabilnosti financijskog sustava"; napominju.

Poručuju i da će HNB i nadalje pozorno pratiti razvoj cikličkih ranjivosti u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te po potrebi nastaviti prilagođavati makrobonitetne mjere kako bi se postigla njihova optimalna kombinacija i osigurala dugoročna stabilnost financijskog sustava. Ovisno o okolnostima, kažu, to može uključivati daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ako ciklički rizici dodatno porastu, ali i njezino trenutačno otpuštanje, u cijelosti ili djelomično, ili odustajanje od najavljenog povećanja u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta.

Javna rasprava o nacrtu Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala provest će se tijekom listopada, a početak primjene nove stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala predviđen je nakon proteka zakonski propisanog roka od 12 mjeseci, odnosno od 1. siječnja 2027., priopćila je središnja banka.