Dok HDZ likuje oko imenovanja dužnosnika u ključne europske bankarske institucije, ekonomisti i oporba upozoravaju da se za Hrvatsku neće ništa promijeniti
Preturbacije u domaćim i europskim ekonomskim institucijama obilježile su proteklih nekoliko dana. Nakon što je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, imenovan potpredsjednikom Europske središnje banke, dosadašnji ministar financija Marko Primorac postat će potpredsjednik Europske investicijske banke, a na njegovo mjesto dolazi dosadašnji viceguverner HNB-a Tomislav Ćorić.
Profesor ekonomije Luka Brkić istaknuo je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je to profesionalni uspjeh dvojice dužnosnika, ali i da nema mjesta euforiji, iako je dobro što Hrvatska ima "svoje ljude" na ključnim pozicijama u europskim institucijama.
On drži da monetarna politika ECB-a ide u korist najvećih europskih zemalja, a ne "periferije", zbog čega se ne može očekivati promjena ekonomske politike u korist Hrvatske. Usporedio je to s hrvatskim nestalnim članstvom i predsjedavanjem u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog čega ipak nismo postali velesila, niti smo dobili pravo veta.
vezane vijesti
Viša ili niža liga?
HDZ-ov Marko Pavić je, pak, ustvrdio da Hrvatska ovim imenovanjima "igra višu ligu". "To je politika modernog suverenizma i utjecaja premijera Andreja Plenkovića", rekao je Pavić.
Kao primjer je uzeo imenovanje Borisa Vujčića, jer je trebalo ishoditi suglasnost 16 premijera, koji predstavljaju 65 posto građana eurozone. Ključna u tom procesu je bila, po njegovu uvjerenju, Plenkovićeva tiha diplomacija.
"Bugarska je sada zadnja, Hrvatska predzadnja koja je ušla u eurozonu 2023. godine, a dobili smo potpredsjednika Europske središnje banke", rekao je Pavić i dodao da je to "kišobran sigurnosti za Hrvatsku gdje jače ekonomije, poput Francuske i Njemačke, stoje iza Hrvatske".
"To itekako znači utjecaj na provedbu europskih politika u Bruxellesu i to je osobna pobjeda Andreja Plenkovića", ustvrdio je Pavić.
SDP-ova Sanja Radolović, iako ne spori to što su Hrvati odabrani na visoke europske funkcije, smatra da Hrvatska ipak ne igra "višu ligu", naročito kad je riječ o ekonomskim pokazateljima.
"Kolega Paviću, meni je žao što tečnost jezika Andreja Plenkovića, vašeg predsjednika Vlade i predsjednika stranke, nije pomogla tome da mi ne igramo u nižoj ligi. Dok eurozona u prosincu bilježi oko 1,9 posto inflacije, ostale članice Europske unije 2,3 posto, mi smo na 3,8 posto", naglasila je Radolović.
Što je radila HNB?
Dosadašnji i budući predstavnici domaćih institucija su dosad već trebali reagirati, ustvrdila je SDP-ovka. Pritom je apostrofirala viceguvernera i budućeg ministra Ćorića, koji je ujedno član Nadzornog odbora Europske središnje banke.
"Premijer Plenković je u izvješću o stanju nacije u listopadu prošle godine pred svim saborskim zastupnicima optužio guvernera Vujčića, viceguvernere i cijelu Hrvatsku narodnu banku za dio krivnje za najvišu stopu inflacije u eurozoni", rekla je i dodala da je kritiku HNB-u uputio i odlazeći ministar Primorac.
"Rekao je da Hrvatska narodna banka i sam guverner nisu zadovoljili kriterije i da se nisu dovoljno potrudili izvršiti nadzor nad kreditnim institucijama te da nisu ostvarili osnovni cilj postojanja HNB-a, a to je stabilnost cijena. Prema odluci Europske središnje banke, mi smo poslovnim bankama, zbog toga što imaju viška likvidnosti, prošle godine konkretno 14 milijardi eura viška, te banke su parkirale novac kod HNB-a i isplatile prekonoćni depozit", istaknula je Radolović.
U trenutku ulaska Hrvatske u eurozonu, kamate na prekonoćne depozite bile su na nuli, da bi, odlukom ECB-a bila isplaćivana kamata od četiri posto, koja je sad na 2,17 posto. Uz to, Radolović je apostrofirala dobit banaka koja je od 560 milijuna eura 2021. godine skočila na 1,5 milijardu dvega tri godine poslije.
Stoga je upitala što je radila HNB i je li Hrvatska samo slijepo slušala odluke ECB-a ili je usmjerila novac u proračun za boljitak građana?
