Trump je u petak na TruthSocialu objavio da uvodi dodatnu carinu od 10 posto na sav uvoz - da bi je dan kasnije povećao na 15 posto. Taj je potez uslijedio nakon presude američkog Vrhovnog suda prema kojoj su ranije uvedene carine bile nezakonite, pa je Trump odlučio krenuti u svojevrsni bunt. U Bruxellesu se trenutno vode intenzivni razgovori između država članica i Europske komisije o mogućem odgovoru.

'Ako bude potrebno, Europska unija ima odgovarajuće instrumente na raspolaganju', rekao je Forissier, naglasivši da Europa više ne smije biti naivna u trgovinskim odnosima, prenosi Financial Times. 'Moramo koristiti alate koje imamo, a ne samo govoriti o njima.'

Na stolu i 'trgovinska bazuka'

Među opcijama o kojima se raspravlja nalazi se i tzv. instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument – ACI), koji Bruxellesu omogućava širok raspon protumjera - od ograničenja izvoza i uvođenja carina na usluge do isključivanja američkih kompanija iz europskih javnih natječaja. Takve mjere mogle bi posebno pogoditi američki tehnološki sektor.

EU također raspolaže paketom uzvratnih carina na više od 90 milijardi eura vrijedne američke robe, koji je trenutačno suspendiran, ali bi mogao biti aktiviran. Europski parlament u ponedjeljak bi trebao raspravljati i o novom odgađanju ratifikacije trgovinskog sporazuma koji su Bruxelles i Washington dogovorili prošle godine.

Njemački kancelar Friedrich Merz nada se da bi presuda američkog Vrhovnog suda mogla ublažiti pritisak carina na njemačko gospodarstvo. Najavio je da će tijekom posjeta Washingtonu početkom ožujka izravno otvoriti to pitanje s američkom administracijom.

'Carine štete svima - ne donose korist jednima, a štetu drugima', rekao je Merz za njemačku televiziju ARD, ocijenivši sudsku odluku 'ohrabrujućom' jer pokazuje da sustav podjele vlasti u SAD-u i dalje funkcionira.

Ekonomski podaci pokazuju da američke carine pridonose rastu cijena. Guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta upozorio je da su trošak u početku apsorbirale američke kompanije, ali se postupno prelio na potrošače, koji sada snose oko polovice tereta.

Procjenjuje se da su carine povećale inflaciju za nešto više od pola postotnog boda, dok je stopa inflacije u SAD-u u siječnju iznosila 2,4 posto, iznad cilja američke središnje banke.

Strah od trgovinskih potresa

Trumpova trgovinska politika izaziva zabrinutost i izvan Europe. Kina upozorava na moguće razdoblje nestabilnosti u globalnoj trgovini, dok su Južna Koreja i Indonezija poručile da pomno prate razvoj događaja zbog utjecaja na vlastite sporazume sa SAD-om.

Indija je nedavno postigla okvirni trgovinski dogovor s Washingtonom kojim bi se američke carine na indijsku robu trebale značajno smanjiti, no Trump je poručio da će New Delhi i dalje plaćati carine. Japan, koji se snažno oslanja na američki sigurnosni kišobran, zasad ne planira mijenjati ranije postignuti sporazum o smanjenju carina, iako bi odluka američkog suda mogla zasjeniti predstojeći samit u Washingtonu.