Istovremeno, po podacima središnje banke, ukupan iznos glavnica novih kredita koje su isplaćene u tom razdoblju iznosi oko 650 milijuna eura, što je rast od oko 50 posto u odnosu na 430 milijuna eura isplaćenih u istom razdoblju lani. Time je prosječna isplata po kreditu porasla na 123 tisuće eura, što je povećanje od 16,6 posto u odnosu na 105,4 tisuća eura iz prvog tromjesečja 2024.

Prema riječima ekonomista i istraživača u HNB-u Krunoslava Zaudera, potrošači su počeli užurbano refinancirati kredite koje su prethodno imali odobrene uz više kamatne stope. Tako da, kazao je, ima oko 1.000 kredita odobrenih tijekom 2024. i 2025., koji su već u prvom tromjesečju 2025. refinancirani, što uključuje pad kamatne stope od gotovo cijelog postotnog boda.

"Mislimo da je korisno potrošačima znati da možda u nekoj mjeri mogu pokušati iskoristiti i tu mogućnost u svojoj ili u drugoj banci. Naime, ovdje se većinom ipak radi o potrošačima koji su refinancirali kredite u vlastitoj banci", izjavio je.

Prema podacima HNB-a, broj ponovnih sporazuma koji se sastoje od sklapanja aneksa postojećih ugovora i refinanciranja je u prva tri mjeseca 2025. iznosio 3.330, odnosno gotovo trostruko više u odnosu na isto razdoblje 2024. kada je ugovoreno 1.179 ponovnih sporazuma. Pritom se oko polovine, odnosno 1.435 partija ponovnih sporazuma u 2025. odnosi na sklapanje aneksa koje je dovelo do smanjenja kamatnih stopa. Od toga je, kažu iz središnje banke, oko 760 kredita s fiksnim stopama izvorno isplaćenih u 2024. i prva dva mjeseca 2025. Kod tih je kredita kamatna stopa u prosjeku pala s oko 3,8 na oko 2,9 posto. Pored toga, dio porasta u ponovnim sporazumima u 2025. godini može se pripisati i refinanciranjima, odnosno zatvaranju jednog ili više postojećih kredita novim kreditima.

Zaključno, navode iz HNB-a, ukupno se kod oko 2.000 ponovnih sporazuma, što se odnosi na nešto manje od 1.450 aneksa i oko 550 refinanciranja, sklopljenih tijekom prva tri mjeseca 2025. bilježi pad kamatne stope u odnosu na prethodno ugovorene uvjete i to u prosjeku od oko 0,9 postotnih bodova, u pravilu s između 3,7 i 3,8 posto na oko 2,9 posto. Pritom se oko polovice tog broja odnosi na kredite izvorno isplaćene tijekom 2024. i prva dva mjeseca 2025, podaci su središnje banke.

Snažan rast novoodobrenih stambenih kredita dodatno je ubrzao u travnju, u kojem je ugovoren iznos dosegnuo 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku. Paralelno s time, navode iz HNB-a, u prva četiri mjeseca 2025. godine bilježi se i izrazit porast ponovnih sporazuma kod stambenih kredita. U ožujku je njihova vrijednost dosegla 144 milijuna eura, dok je u travnju porasla na gotovo 226 milijuna eura.

Cilj HNB-ovih mjera je i povećati otpornost potrošača na potencijalnu materijalizaciju rizika

Snažan rast stambenog kreditiranja prvenstveno se pripisuje spomenutom utjecaju nižih kamatnih stopa banaka, koje su s 3,75 posto u siječnju 2025. pale na prosječnih 2,96 posto u travnju, no utjecaj zasigurno imaju i najavljene mjere pooštravanja kreditiranja od 1. srpnja ove godine, zbog čega se dio građana, u želji da ih preduhitri, uputio u banke.

O tim mjerama i rastu kreditiranja bilo je riječi i u novoj HNB-ovoj publikaciji "Financijska stabilnost", kojom se, prema riječima direktorice HNB-ove direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Maje Bukovšak, želi informirati javnost i o makroprudencijalnoj politici HNB-a, to jest mjerama kojima se želi povećati otpornost banaka, ublažiti razvoj sistemskih rizika i dužnike banaka učiniti otpornijim na potencijalnu materijalizaciju rizika.

Stoga je u analizi velika pozornost pridana ubrzanom rastu kreditiranja kućanstava, koji je posebno izražen u segmentu nestambenih kredita, koji rastu po stopi od oko 15 posto, dok kod stambenih taj rast iznosi desetak posto na godišnjoj razini. Pritom, napomenula je, rast broja novoodobrenih stambenih kredita prati i višegodišnji kontinuirani rast cijena nekretnina.

HNB-ovi analitičari su primijetili da je unatoč relativno povoljnim makroekonomskim okolnostima posljednjih nekoliko godina, u određenom segmentu ipak došlo do problema s otplatama kredita, posebice nestambenih.

Kako pojašnjava Bukovšak, s rastom kamatnih stopa u proteklom razdoblju dio dužnika je počeo uzimati kredite u kojima je omjer otplate duga prema njihovom dohotku rastao, što je značilo da sve veći dio plaće moraju odvajati na otplatu kredita, a također se počela i produljivati ročnost kredita, što s jedne strane smanjuje mjesečni teret otplate, no s druge dužnik je duži niz godina izložen obvezi plaćanja kredita, što može značiti i veću vjerojatnost pojave problema s neplaćanjem kredita, kazala je Bukovšak.

Tako, istaknula je, pooštreni uvjeti se uvode prvenstveno kako bi ojačali otpornost potrošača, ograničavanjem najvećeg iznosa omjera otplate prema dohotku, te bi u jednom dugoročnijem razdoblju trebali u prosjeku povećati sposobnost potrošača u otplati kredita, pa i u situacijama lošijih makroekonomskih uvjeta.

Problemi s otplatom svakog 20. do 25. nestambenog kredita

Zauder je izjavio da se kod stambenih kredita trenutno ne vidi neko znatnije kvarenje u pogledu urednosti otplata, dok je ono znatno učestalije kod nestambenih kredita, gdje se problemi s otplatom javljaju kod otprilike svakog 20. do 25. kredita.

Prema njegovim riječima, snažniji rast gotovinskih kredita obično reflektira raspoloženje potrošača uslijed povoljnih makroekonomskih prilika, u vidu i rasta dohodaka, pa tu tako postoji i doza iracionalnosti, s obzirom da takvi krediti služe kupnji nečega što je ljudima privlačno, no možda ne i neophodno, za razliku od stambenih kredita koji su tu ipak za rješavanje egzistencijalnih pitanja.

Kada bi se snažan rast dohodaka nastavio i u budućnosti, kaže, što naravno nije izgledno u tom intenzitetu, tada bi i te kredite bilo vrlo lako vraćati.

"Međutim, mi želimo upozoravati i banke i potrošače, iz perspektive financijske stabilnosti, da će doći neka buduća vremena kada će možda biti teže vraćati te kredite, zato što će možda gospodarske prilike u nekom budućem trenutku zapravo biti manje povoljne", rekao je Zauder.

Oko 30 posto stambenih nekretnina se kupuje putem kredita

HNB-ov analitičar Karlo Bračun je rekao da se oko 30 posto stambenih nekretnina kupuje putem kredita, a ako se gleda regionalna distribucija, u kontinentalnom dijelu Hrvatske je udio kupnje kreditom viši, a na obali niži, što koincidira s činjenicom da je na obali veći udio inozemnih kupaca.

Analiza se odnosi na razdoblje od 2021. do 2024. godine, a u tom razdoblju je u cijeloj Hrvatskoj udio stranih kupaca iznosio oko deset posto. Pritom, u općinama na obali taj udio je varirao od 20 do 25 posto, dok je u Istarskoj županiji svojevremeno dosezao i 40 posto.