teške dileme

Izlasci ili vlastiti stan pitanje je sad: Europljani se sve više odlučuju za jednu opciju

01.12.2025 u 22:39

Bionic
Reading

Svega četvrtina Europljana ne mora se odreći osnovnih životnih potreba ili ispunjavanja svog slobodnog vremena zbog otplate stambenih kredita. Svi ostali morali su se odreći nečega kako bi imali dovoljno novca za otplatu rata kredita

Mnogi mladi Europljani kako bi riješili svoje stambeno pitanje, uzimaju visoke kredite koje jedva otplaćuju. Tako mnogi od njih štede na svakodnevnim troškovima.

Prema istraživanju agencija za nekretnine RE/MAX Europe, oko 75 posto Europljana ove je godine smanjilo svoje životne troškove kako bi moglo otplaćivati stambene kredite. U 23 analizirane zemlje, među kojima je i Hrvatska, otprilike 25 posto korisnika hipotekarnih kredita "nikada nije moralo smanjiti troškove, tražiti alternative ili prestati kupovati određene stvari kako bi si mogli priuštiti otplatu kredita", piše Euronews.

Najviše ljudi koji se nisu morali odricati ničega zbog kredita je zabilježen u Nizozemskoj (44 posto), dok je najmanje ljudi u takvoj situaciji na Malti (sedam posto). Dobro stoje i žitelji Litve, Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske, no u skupini zemalja gdje se manje od 15 posto dobro snalazi s otplatom kredita nalaze se Malta, Rumunjska, Mađarska, Irska, Turska, Slovenija, Grčka, Italija i Hrvatska.

Izlasci prvi stradavaju

Što se, pak, tiče odricanja, oni koji imaju stambene kredite najprije žrtvuju izlaske. Njih 41 posto je barem jednom preskočilo odlazak na spoj, u kino, klub ili na festival kako bi mogli otplatiti kredit. Postotak onih koji imaju problema s otplatom, a prestali su s izlascima raste na 55 posto.

Luksuznih se proizvoda odreklo 38 posto kreditno opterećenih građana, a odmora njih 37 posto. Odjeću i obuću je prestalo kupovati 29 posto ljudi.

Režije nitko ne može kontrolirati

No, izbor onoga čega će se ljudi odreći je različit u raznim zemljama. Tako će u Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Turskoj, kreditno opterećeni građani ranije će se odricati i osnovnih potrepština. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Švicarskoj, Litvi i Luksemburgu smanjenja su blaža i selektivnija.

"To je povezano i s prirodom financijske infrastrukture zemlje. U Njemačkoj ili sada u Španjolskoj postoji tendencija korištenja više hipoteka s fiksnom kamatnom stopom", objasnio je Luca Bertalot, glavni tajnik Europske kreditne federacije.

Istaknuo je da se u Europi vodi važna politička rasprava o pristupačnosti stanovanja i kredita. No, glavni problem, po njemu, nije vrsta kredita, jer su građani informirani i sami mogu procijeniti rizike i prema tome uzeti kredit koji im odgovara, već režijski troškovi nad kojima nema kontrole.