Nekad najrašireniji oblik kratkoročnog zaduživanja – prekoračenje po tekućem računu – sve je manje zanimljiv građanima. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznos minusa na računima krajem rujna iznosio je 740,8 milijuna eura, odnosno 2,8 posto ukupnih kredita građanima. U godinu dana taj je iznos pao za 3,3 posto, a trend razduživanja traje još od kraja 2022. godine, piše Lider
Analitičari Raiffeisen banke podsjećaju da su rast zaduženja po minusima u prošlosti pokretale kratkoročne potrebe kućanstava, dok se danas, uz rast plaća i zaposlenosti, sve rjeđe poseže za tim oblikom financiranja. Iako je tijekom siječnja i veljače ove godine zabilježen kratkotrajni rast, ukupni trend jasno pokazuje pad popularnosti minusa kao financijskog alata.
Gotovinski krediti narasli na 10 milijardi eura
Sasvim suprotan trend vidljiv je kod gotovinskih nenamjenskih kredita. Usprkos mjerama HNB-a iz srpnja koje su trebale usporiti rast nenamjenskog zaduživanja, iznos gotovinskih kredita krajem rujna dosegnuo je 10 milijardi eura – čak 37,5 posto svih kredita građanima, piše Lider.
vezane vijesti
Rast gotovinskih kredita traje neprekidno od srpnja 2021., a posljednje dvije godine bilježe se dvoznamenkaste godišnje stope. U rujnu su građani bili zaduženiji za 11,9 posto nego godinu ranije, što znači dodatnih 1,1 milijardu eura. Ipak, rast je nešto usporio – u kolovozu je iznosio 12,4 posto.
U Hrvatskoj udruzi banaka objašnjavaju kako rast gotovinskih kredita odražava drukčiju dinamiku potrošnje: to su krediti koje građani podižu kada im trebaju veći iznosi i dulji rok otplate, dok je minus prvenstveno transakcijski alat. Dio tog zaduživanja odnosi se na kupnju automobila te adaptacije stanova, no analitičari RBA-e upozoravaju da se dio rasta može povezati i s financijskom iscrpljenošću građana u uvjetima kontinuirane inflacije.
Kamate na minus pale, ali gotovinski krediti i dalje skuplji
Iako se minus nekad smatrao najskupljim oblikom kredita – banke su prije 15 godina naplaćivale i više od 10 posto kamate – današnje kamatne stope su znatno niže. Najveće banke u zemlji na prekoračenja do 1327 eura naplaćuju između 5,07 i 5,45 posto. Najnižu stopu ima OTP banka (5,07 posto), a najvišu Samoborska banka (7,20 posto).
To znači da klijent koji je u minusu 1327 eura godišnje plati između 67 i 72 eura troška, dok bi u Samoborskoj banci platio više od 95 eura.
No, kamate na gotovinske kredite još su više. Efektivna kamatna stopa u OTP banci iznosi 6,74 posto, u Erste banci 6,06 posto, u HPB-u 5,90 posto, dok PBZ i Zagrebačka banka nude nešto niže stope – 5,87 posto i 5,74 posto. Iako su gotovinski krediti skuplji od minusa, građani ih sve češće biraju jer omogućuju veće iznose i dulje rokove otplate.
Dugovi se uredno vraćaju
Unatoč snažnom rastu zaduživanja, građani uredno podmiruju svoje obveze. Prema podacima HUB-a, udio neprihodujućih kredita kućanstava na povijesno je najnižim razinama – sredinom ove godine iznosili su 3,49 posto za sve kredite te 4,96 posto za prekoračenja. To, ističu u HUB-u, potvrđuje otpornost potrošača i stabilno financijsko stanje kućanstava.
