TURIZAM I STANOVANJE

Otkriven razlog zbog kojeg Hrvatska zarađuje 40 posto manje od Grčke

07.07.2023 u 13:26

Bionic
Reading

Kako turistička aktivnost utječe na priuštivost stanovanja i cijene građevinskog materijala, postoje li prostorna prelijevanja turističke aktivnosti na cijene stanova te kako struktura turističkog smještaja utječe na njih? U sklopu prezentacije rezultata istraživanja o utjecaju turizma na tržište nekretnina u Hrvatskoj projekta TOURCRO održana je panel-rasprava na ovu vrlo važnu temu za Hrvatsku

Gotovo četiri godine istraživački tim predvođen prof. dr. sc. Maruškom Vizek istražuje različite kanale kroz koje turistička aktivnost, sezonalnost turizma i struktura smještajnih kapaciteta utječu na tržište stambenih nekretnina i njihovu priuštivost u jedinicama lokalne samouprave.

U sklopu prezentacije istraživanja o utjecaju turizma na tržište nekretnina u Hrvatskoj održana je panel-prezentacija na kojoj su sudjelovali državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine mr. sc. Željko Uhlir, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta Slavko Štefičar, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku te suradnik na projektu TOURCRO Nebojša Stojčić i Bernard Zenzerović, direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Raspravu je moderirala voditeljica projekta TOURCRO Maruška Vizek.

  • +16
Predstavljanje istraživanja o utjecaju turizma na tržište nekretnina Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar

Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja Željko Uhlir upozorio je na opasnost pretjerano intenzivnog turizma. 'Prostor je najvrjedniji resurs i stoga je tako zaštićen. Turizam treba zadržati svoju vrijednost i postati održiv, da nam se ne dogodi ono što se dogodilo primjerice Španjolskoj, u kojoj turizam postaje nezanimljiv za turiste zbog njegove pretjerane intenzivnosti. Ako budemo iscrpljivali prostor, poništit ćemo sami sebe i ono zbog čega nas drugi cijene', rekao je Uhlir. Istaknuo je i važnost tzv. integralnog planiranja u prostornom planiranju, pri čemu se prihvaćaju savjeti i drugih struktura.

Slavko Štefičar osvrnuo se na strategiju Ministarstva do 2030. 'Već ove godine zapravo ostvarujemo naše ciljeve. Naše kontinentalne županije već sad rastu 20 posto', ističe Štefičar. Cilj je cjelogodišnji turizam i da se pritom do 2030. godine udio kontinentalnog turizma poveća sa sadašnjih pet na devet posto. A cilj je i povećati kapacitete u hotelima.'

Dodao je da je teško uspoređivati Hrvatsku s drugim zemljama jer drugi nemaju statističke podatke koje mi evidentiramo.

'Većina zemalja u EU-u zapravo nema pojma koliko ima privatnog smještaja. Imamo alat eVisitor, ni Italija, ni Španjolska nemaju ništa slično, niti vode evidenciju', dodaje Štefičar. Kaže da je nužno ići na kartu kvalitete i da hoteli, kampovi, obiteljski smještaji i iznajmljivanje u domaćinstvu trebaju ići prema održivosti i pristupačnosti ranjivim skupinama.

Suživot s lokalnom zajednicom

Bernard Zenzerović istaknuo je kao ključni izazov održivosti i dugoročne konkurentnosti upravo smještajnu strukturu kakvu danas imamo. Dok Hrvatska ima udio hotela u smještajnim kapacitetima od deset posto, Italija ima više od 40 posto, Španjolska 50, a Grčka čak više od 60 posto. S druge strane, Grčka ima samo deset posto više smještajnih kapaciteta od Hrvatske, a mi koji smo opteretili svoj prostor zarađujemo 40 posto manje od nje. 'Prednost našeg modela mora biti da je sve u suživotu s lokalnom zajednicom. Svi smo mi za održivost, ali je vrijeme da podvučemo crtu i krenemo s tim', dodaje Zenzerović.

Smatra da će nas, što se tiče održivosti, s jedne strane sve više stiskati EU, a s druge naši gosti iz zapadnih zemalja koji će očekivati standarde kakve imaju u svojim zemljama. 'Nama treba obiteljski smještaj, ali je pitanje zdravog balansa i kad to krene uništavati i prostor i kvalitetu života, pa i samog turizma. Danas imamo nekretninski biznis, jedinice kupuju nerezidenti te ovakav model mora imati granice.'

Suradnik na istraživanju Nebojša Stojčić rekao je da ovo nije bilo antiturističko istraživanje, nego je poruka koju žele poslati - da turizam nije problem, nego kakav turizam imamo. 'Porezi su nepopularna mjera, ali iz lokalne i znanstvene perspektive postoji potreba za njima. Određene društvene skupine su istisnute iz nekih sredina. To su ljudi i zanimanja nužni za društveno funkcioniranje. U Dubrovniku nemate liječnika, učitelja i obrtnika jer su se svi prebacili u turizam. Treba vidjeti najbolji način da se vrijednost koja se stvara u turističkom lancu prebaci na ostale dijelove društva. Ne kao namet, nego rješenje koje će ispraviti neke negative eksternalije turizma.'

Stojčić je dodao da rezidencijalno tržište nekretnina u Dubrovniku penetrira u stambeno i obratno te da je nužno govoriti ne o ograničivanju obiteljskog smještaja, nego o upravljanju njime.

Svi sudionici panela složili su se da ograničavanje nije rješenje.

Uhlir je dodao da Nijemci u potpunosti zabranjuju kratkoročni najam, ali da on nije sklon takvim mjerama. 'U Berlinu ne možete iznajmiti stan na manje od dvije godine. Više sam sklon kvotama i tome da prostornim planiranjem odredite zone koje mogu biti samo za stanovanje. Nitko za te zone ne može izdati dozvolu za bilo što drugo i na taj način se dolazi do priuštivog stanovanja', objašnjava Uhlir, dodavši da ćemo o priuštivom stanovanju početi uskoro intenzivno govoriti.