predsjednica i potpredsjednica EK pišu za tportal:

'Naučili smo lekcije, nećemo uvesti ograničenja tvrtkama koje poštuju ugovore, no ako tvrtka kaže da ne može isporučiti narudžbe cjepiva EU, onda je ispravno da znamo što isporučuje drugima'

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i potpredsjednica za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i potpredsjednica za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica

Izvor: EPA, Profimedia / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i potpredsjednica za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica za tportal pišu o tome je li Europska unija mogla biti brža glede gorućeg pitanja cijepiva protiv koronavirusa i bi li jedna država članica bila brža ili bi li ranije sklopljeni sporazum jamčio raniju isporuku u velikim količinama

Prošlog ožujka Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pojavu koronavirusa globalnom pandemijom. Danas, ni godinu dana kasnije, odobrena su tri cjepiva protiv tog virusa u EU-u i to još nije konačan broj.

Obično razvoj cjepiva traje desetak godina. Ovog nam je puta trebalo samo deset mjeseci. Prvo cjepivo protiv bolesti COVID-19 izumljeno je u Europi i u velikim se količinama proizvodi unutar EU-a. U skladu s našim Sporazumima o prethodnoj kupnji, poduzećima za razvoj cjepiva unaprijed su uplaćena sredstva za izgradnju kapaciteta za proizvodnju potrebnih količina, ali i za proizvodnju određenog broja doza cjepiva za EU kako bi ih mogla isporučiti odmah, čim budu odobrena. Unaprijed smo uložili 2,9 milijardi eura, povrh mnogih milijardi eura koje Europa svake godine ulaže u istraživački ekosustav koji omogućuje takve uspjehe. Očekujemo da će europski građani imati koristi od tog europskog ulaganja.

EU je ukupno osigurao 2,3 milijarde doza tih cjepiva za svoje građane i susjedstvo. To je bio ispravan pristup jer moramo ujedinjeno djelovati u borbi protiv virusa i raditi na europskoj razini na suzbijanju virusa koji ne poznaje granice. Od samog početka željeli smo da svaka država članica, bez obzira na veličinu, ima pravedan pristup cjepivima. Samo zamislite što se moglo dogoditi da je samo jedna ili dvije države članice imala pristup cjepivima, što se zaista moglo i dogoditi da nije bilo naše kolektivne pregovaračke moći. Što bi to značilo za jedinstveno tržište i naše jedinstvo u Europi?

Umjesto toga Komisija je surađivala sa svih 27 nacionalnih vlada. Prošlog lipnja ustanovili smo upravljački odbor s državama članicama. Odbor se sastaje do sedam puta mjesečno i u njemu se održava stalan protok informacija i zajednički donose sve odluke. Nakon što smo razmotrili više od 100 tvrtki koje su u to vrijeme istraživale cjepivo, ubrzo smo razvili portfelj od šest tvrtki koje su najviše obećavale. Prošlog ljeta nitko nije znao tko će na kraju prvi razviti cjepivo. Danas znamo – europski pristup bio je pravi izbor. Sada imamo tri odobrena cjepiva pa su tri tvrtke – BioNTech/Pfizer, Moderna i Astra Zeneca – počele s isporukom, i to još nije konačan broj.

  • +2

Cijepljenje protiv koronavirusa

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Danas mnogi koji kritiziraju naš europski pristup govore o sporosti u donošenju odluka. Ali jesmo li mogli biti znatno brži? Bi li jedna država članica bila brža ili bi li ranije sklopljeni sporazum jamčio raniju isporuku u velikim količinama? Zaista smatramo da to ne bi bio slučaj. Proizvodnja novog cjepiva iznimno je složen i osjetljiv zadatak. Sva tri proizvođača cjepiva koja su dosad bila uspješna morala su znatno smanjiti isporuku u početnoj fazi. Razlog leži u problemima u postupku proizvodnje ili zbog toga što nisu bile dostupne dovoljne količine važnih sastojaka.

Naime, inokulacija znači da ubrizgavate biološku djelatnu tvar u zdravu osobu. Stoga su sigurnost i djelotvornost oduvijek bile iznimno važne. Zbog toga nismo preskakali korake u postupku odobravanja pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA). Taj proces, koji traje tri do četiri tjedna, bio je ulaganje u povjerenje. To objašnjava zašto smo počeli nešto kasnije od Ujedinjene Kraljevine i trenutačnu razliku u broju cijepljenja. Međutim, cijepljenje je već započeto i građani mogu biti sigurni da smo poštovali sve mjere za osiguravanje njegove sigurnosti.

U EU-u smo počeli s cijepljenjem krajem prosinca. Sada, pet tjedana kasnije, poduzeća su već isporučila oko 20 milijuna doza cjepiva.

  • +3

Cijepljenje

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Hrvatskoj je do danas isporučeno 106.400 doza. Snagu članstva u EU-u dokazuje činjenica da Hrvatska, kao članica, ima pristup prvim dostupnim cjepivima u svijetu, certificiranima prema najstrožim kriterijima i isporučenima svim državama članicama, bez obzira na njihovu veličinu ili lokaciju. Ta činjenica je tim važnija u izvanrednim okolnostima potresa s kojima se Hrvatska suočava.

To još nije dovoljno, no nije ni beznačajno. U veljači će europske zemlje primiti oko 33 milijuna doza, a u ožujku 55 milijuna doza. U drugom tromjesečju 2021., prema opreznim procjenama, trebalo bi biti isporučeno još 300 milijuna doza.

Mi ćemo pomno i oprezno pratiti taj proces. Svjesni smo da neka poduzeća imaju poteškoća s masovnom proizvodnjom jer se ipak radi o nezapamćenom povećanju proizvodnje. Nedavno nam je glavni izvršni direktor jedne tvrtke rekao da je 2019. njegova tvrtka proizvela 100.000 doza cjepiva. Ove godine planiraju proizvesti milijardu doza! To je nevjerojatno povećanje i pohvaljujemo takve napore!

Cjepivo Moderna Pfizer

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut

Međutim, potrebna nam je i transparentnost u pogledu krajnjih odredišta tih cjepiva. To se posebno odnosi na slučajeve u kojima poduzeće ne ispunjava obveze preuzete prema Europskoj uniji. Upravo zato smo uveli mehanizam transparentnosti i odobravanja, kako bismo imali pregled nad onime što je izvezeno i što će se izvesti. Nemamo namjeru uvesti ograničenja tvrtkama koje poštuju svoje ugovore – upravo smo odobrili dvije pošiljke u Kanadu i jednu pošiljku u Ujedinjenu Kraljevinu. No ako tvrtka kaže da ne može isporučiti narudžbe Europske unije, onda je jedino ispravno da znamo što isporučuje drugima.

Dok se borimo protiv virusa, on se i dalje mijenja. Zabrinuti smo zbog novih varijanti, unatoč tomu što smo uvjereni da su naša cjepiva zasad djelotvorna protiv njih. Budući da smo naučili lekcije iz prošlih iskustava, želimo se pripremiti za scenarij u kojem virus više ne reagira na trenutačna cjepiva. Zato smo prije nekoliko dana sazvali glavne izvršne direktore tvrtki koje se bave razvojem cjepiva i znanstvenike. Dogovorili smo se da ćemo pažljivo pratiti kako se virus mijenja kako bismo osigurali da tvrtke i EMA dobiju te podatke. Želimo blisko surađivati sa znanstvenicima i industrijom i biti spremni brzo razviti, odobriti i proizvesti cjepiva koja mogu odgovoriti i na varijante te, što je najvažnije, želimo povećati proizvodne kapacitete u Europi jer su cjepiva zajedničko dobro i jer će se s vremenom povećati njihova važnost.

  • +9
  • +6

Cijepljenje zdravstvenih djelatnika u bolnici Dr. Fran Mihaljević

Izvor: HINA / POOL / CROPIX / Autor: Edvard Susak

Naša odgovornost ne prestaje na granicama Europe. Ne prestaje ni kad se procijepi većina odraslih Europljana. Upravo smo zato već na samom početku pozvali na globalni odgovor na pandemiju. Komisija je organizirala dva donatorska događanja na kojima je prikupljeno 16 milijardi eura. Pomogli smo i u uspostavi instrumenta Covax kako bi se osiguralo da zemlje s visokim prihodima ulažu u opskrbu cjepivima za zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Zajedno s državama članicama kao Tim Europa smo jedan od najvećih doprinositelja Covaxu s 870 milijuna eura.

Ova je pandemija teško razdoblje za Europu i svijet. Zajedno smo u toj borbi i moramo ostati ujedinjeni protiv zajedničkog neprijatelja – koronavirusa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!