Već 183 tvrtke u Hrvatskoj su mapirane kako bi se procijenilo koliki je njihov potencijal za sudjelovanje u domaćoj obrambenoj industriji. Dio njih već aktivno sudjeluje, dok neke, poput Končara, jasno izražavaju želju za suradnjom u pogledu međunarodne prisutnosti i izvoza rješenja.

"U mapiranje se uključilo do ponedjeljka 183 tvrtke i od te 183 tvrtke 70 je onih koji već rade za obrambenu industriju. Znači postoji puno veći potencijal nego što je zapravo to sada, rekla je za HRT voditeljica Odjela za industriju HGK, Tajana Kesić Šapić.

Dodala je da tvrtke mogu sudjelovati u aktivnostima povezivanja s domaćim i stranim institucijama i tvrtkama. Jedan od puteva suradnje mogao bi biti pronalaženje specifičnih niša i uključivanje u dobavne lance.

"Mi sada imamo jako puno nabava koje radi Ministarstvo obrane, gdje nabavlja opremu izvana. U Hrvatskoj, zapravo, nema proizvođača i nama je u cilju, ukoliko se već kupuje oprema izvana, da naše tvrtke budu uključene s nekim minimalnim postotkom u realizaciju tih projekata, kako bi sredstva ipak na neki način ostala i u Hrvatskoj", rekla je Kesić Šapić.

Industrija dvojne namjene

Končar, kao proizvođač električne i elektroničke opreme, doprinosi stvaranju ključne infrastrukture, ali i može ponuditi svoja rješenja u industriji dvojne namjene, koja podrazumijeva vojnu i civilnu upotrebu, ovisno o potrebi. Pritom to nije samo obrambena tehnologija, već širi spektar rješenja.

"To je nekakav dodatni skup funkcionalnosti i stvari koje pomažu da bi se ostvario određeni podsustav poput transformatorske stanice ili mikromreže koja može biti dio ili vojnog ili civilnog kompleksa", pojasnio je direktor Končar Digitala, Stjepan Sučić.

Domaće se tvrtke mahom oslanjaju na dobavne pravce unutar Europske unije, što u trenutnim geopolitičkim okolnostima predstavlja prednost, jer, kako je rekla Kesić Šapić, takav pristup smanjuje rizike u slučaju prekida globalnih lanaca opskrbe i jača otpornost europskog gospodarstva.

Jačanje financiranja i razvoja

Poglavito je to važno, jer u Hrvatskoj ne postoji značajnije financiranje za istraživanje i razvoj, kao niti platforme za testiranje, a broj stručnjaka je malen. 

Kesić Šapić istaknula je da će financiranje kroz europski program Rearm i nacionalni plan industrijskog razvoja, imati ključnu ulogu u jačanju obrambene industrije. Naglasila je i važnost EU i NATO projekata za istraživanje i razvoj te interes tvrtki za sudjelovanje u industriji, ali i važnost dodatnog testiranja proizvoda, jer bez njega nema daljnjeg razvoja.

Sučić je istaknuo da je najveći izazov nedostatak stručnjaka za obrambenu industriju. Naglasio je važnost suradnje s akademskom zajednicom kako bi se potaknulo obrazovanje i stvorili novi kadrovi za razvoj inovativnih rješenja u tom sektoru.

"Ono što danas radimo na razini kibernetičke sigurnosti ili tehničke zaštite, primjerice zaštite od bespilotnih letjelica, praktički je nadogradnja naših budućih sustava. Lokalne reference pružaju priliku da te sustave izvezemo", istaknuo je Sučić.