Nakon što smo u tportalovoj anketi istražili koliko su Hrvati svjesni važnosti štednje energije, novi rezultati otkrivaju još dublju priču
Više od 1750 čitatelja tportala sudjelovalo je u anketi o energetskim navikama, štednji i ekološkoj svijesti — i otkrilo da volje ne nedostaje, ali prepreke su itekako stvarne. Hrvati žele živjeti energetski učinkovitije, no između želje i djela stoje – financije, nedostatak informacija i generacijski jaz.
Štedimo svjetlo, ali ne i vrijeme
Čitatelji tportala pokazali su da osnovne navike štednje već dobro prakticiraju: čak 86 posto redovito gasi svjetla kad izlazi iz prostorije, 77 posto koristi LED žarulje, a 59 posto pere rublje na nižim temperaturama. Gotovo 35 posto isključuje uređaje iz struje kad ih ne koristi, dok 19 posto koristi pametne termostate ili uređaje za praćenje potrošnje.
No iako gotovo svi gase svjetla, većina se još ne koristi prednostima novih tehnologija koje omogućuju detaljno praćenje potrošnje i automatsku regulaciju. Tek jedan od pet ispitanika koristi digitalne alate za energetsku učinkovitost, što pokazuje da tehnološka tranzicija u kućanstvima tek počinje.
Grijanje i hlađenje – najveći „žderači“ energije
Gotovo 70 posto ispitanika smatra da grijanje i hlađenje čine između 30 i 70 posto ukupne kućne potrošnje energije. To je u skladu s europskim podacima: prema Eurostatu, grijanje prosječno čini 64 posto ukupne potrošnje energije u europskim kućanstvima, a hlađenje dodatna 2 do 3 posto. Drugim riječima, upravo tu se krije najveći prostor za uštede.
U Hrvatskoj, gdje većina stambenih zgrada nije energetski obnovljena, svaka investicija u izolaciju, kvalitetne prozore ili pametno upravljanje temperaturom donosi višestruku korist — niže račune i manji ugljični otisak.
Koliko bismo zapravo mogli uštedjeti?
Prema našoj anketi, 70 posto ispitanika vjeruje da prosječno hrvatsko kućanstvo može smanjiti potrošnju energije između 10 i 30 posto boljim navikama. To se poklapa s europskim procjenama koje govore da kombinacija jednostavnih mjera (izolacija, LED rasvjeta, optimizacija uređaja, termostati) može donijeti uštede između 20 i 35 posto godišnje.
Drugim riječima, svaka žarulja, svaka postavljena temperatura i svaki isključeni uređaj – čine razliku. No ono što nedostaje nije svijest, nego – sustav.
donosi enna grupa
Savjeti za uštedu energije u kućanstvu
Kuhinja je sjajno mjesto za početak promjena u domu jer ondje provodimo puno vremena i trošimo značajnu količinu energije na pripremu jela. Male promjene u navikama mogu donijeti velike uštede i smanjiti emisiju ugljika.
Ušteda toplinske energije
- Ako trebate vrelu vodu, koristite električno kuhalo i uvijek stavite poklopac na lonac. Voda će brže zakuhati, a gubitak topline bit će minimalan.
- Pri kuhanju jaja ranije isključite vatru i pustite ih da se dovrše na zaostatku topline ploče za kuhanje. To može smanjiti potrošnju plina ili struje za nekoliko minuta kuhanja.
- Planirajte odmrzavanje smrznutih jela ranije i odložite ih u hladnjak preko noći. Time izbjegavate dodatni rad pećnice ili mikrovalne pećnice na visokoj temperaturi.
Ušteda električne energije
- I ako kuhate na struju, provjerite odgovara li veličina lonca promjeru grijača. Lonac iste veličine grijača troši znatno manje struje jer se toplina zadržava u posudi, a ne u okolnom zraku.
- Hladnjak ne postavljajte uz štednjak, radijator ili na izravan suncem obasjan prozor. Toplina iz okoliša potiče kompresor da radi intenzivnije, pa raste potrošnja električne energije.
- Postavite termostat hladnjaka na optimalnih +6 °C, a zamrzivač na -18 °C. Jednostavnim povećanjem temperature za samo jedan stupanj možete uštedjeti do 5 % struje godišnje.
Izmjenom ovih navika svakodnevno štedite i doprinoseći održivijem životu, a uz malo planiranja i redovito održavanje kuhinjskih uređaja možete smanjiti potrošnju energije i do 20 % godišnje.
Više savjeta potražite ovdje.
Financije i informacije: dvije najveće prepreke
Kad smo ih pitali što ih najviše sprječava u većim energetskim uštedama, više od polovice ispitanika (54,6 posto) navelo je – financije. Slijedi nedostatak informacija (16,2 posto), a zatim nevidljiva potreba (12,2 posto) i nedostatak vremena (6,8 posto).
Drugim riječima: većina zna što bi trebalo napraviti, ali ne zna kako, koliko košta i isplati li se.
U usporedbi s prosjekom Europske unije, situacija nije bitno drukčija. Eurostat bilježi da je tek 25,5 posto Europljana u posljednjih pet godina provelo neku ozbiljniju mjeru energetske obnove doma. Dakle, unatoč sve većoj svijesti o klimatskim promjenama, europska kućanstva i dalje najčešće „štede sitno”, dok se u ozbiljnije projekte rijetko upuštaju – baš kao i Hrvati.
Većina bi ipak ulaganja smatrala isplativima
Zanimljivo, unatoč financijskim izazovima, optimizam postoji. Čak 72 posto ispitanika izjavilo je da bi ulagalo u energetski učinkovite uređaje i bolju izolaciju kada bi znali da će se investicija isplatiti u roku od pet godina. To jasno pokazuje da je glavni problem – percepcija rizika, a ne nedostatak želje.
Rok povrata investicije presudan je faktor u odluci, posebno kod starijih generacija koje teže sigurnosti i predvidljivosti. Za mlađe pak motivaciju često predstavljaju digitalni alati koji transparentno pokazuju koliko je već ušteđeno.
Tko najviše prati potrošnju – i kako to radi?
Šest od deset ispitanika redovito prati potrošnju energije (struja, plin, voda), trećina povremeno, a tek 8 posto nikad. To znači da Hrvati generalno prate svoje račune, ali ne nužno i potrošnju u stvarnom vremenu. Starije generacije to čine kroz papirnate račune i mjesečne usporedbe, dok mlađe koriste digitalne aplikacije ili „smart home“ uređaje.
Europske studije pokazuju da digitalno praćenje potrošnje može smanjiti ukupnu potrošnju i do 15 posto godišnje, ali tek ako se korisnici aktivno uključuju i reagiraju na podatke. To znači da sama tehnologija nije dovoljna – potrebno je razumijevanje i rutina.
Generacije i energija: tko je zapravo najzeleniji?
Demografski, većinu sudionika ankete čine stariji od 45 godina – njih 85 posto. To daje zanimljivu sliku: generacija koja je odrasla bez pametnih uređaja danas predvodi u osnovnim navikama štednje – ali i dalje oklijeva s ulaskom u digitalno doba energetske učinkovitosti.
donosi enna grupa
Savjeti za uštedu energije u kućanstvu
Grijanje i čišćenje ključni su segmenti sezone grijanja, kada računi često znatno rastu. Uz malo truda i jednostavne prilagodbe, mogu se postići značajne uštede i ugodniji životni prostor.
Ušteda toplinske energije
- Smanjite temperaturu za samo 1 °C – to može donijeti 5 % manje potrošnje plina ili centralnog grijanja.
- Programirajte sobni termostat: noću ili kad ste odsutni smanjite temperaturu na 16–18 °C. Svaki stupanj iznad 20 °C može dodati i do 10 % na račun za grijanje.
- Instalirajte termostatske ventile na radijatorima i podesite ih za različite temperature po sobama. To može uštedjeti do 20 % troška grijanja.
Ušteda električne energije
- Ako koristite električni bojler, smanjite temperaturu vode za 5 °C i uštedjet ćete do 10 % godišnje energije.
- Čistite filtere perilice rublja i perilice posuđa – začepljeni filteri prisiljavaju motore da rade dulje, čime se troši više struje.
- Birajte eko‑cikluse na perilici rublja i perilici posuđa; rade na nižim temperaturama, koriste manje vode i električne energije, a rezultat je gotovo isti.
Uvođenjem ovih navika i tehnologija vaši računi za grijanje i struju mogu se značajno smanjit, a istovremeno ćete živjeti udobnije i ekološki prihvatljivije.
Više savjeta potražite ovdje.
Stariji su često motivirani ekonomijom – niži prihodi i veći računi. Mlađi su pak vođeni ekološkom sviješću, no često ih sputava manjak kapitala i vremena. Srednja generacija (45–60) pokazuje najveći balans: tehnički su pismeni, informirani i skloni konkretnim mjerama koje donose brzu isplativost.
Europska istraživanja potvrđuju tu sliku: mlađe generacije deklarativno su najzelenije, ali starije imaju najkonzistentnije navike štednje. U prijevodu – mladi govore o ekologiji, stariji je žive.
Usporedba s Europom: svjesni smo, ali kasnimo
U Europskoj uniji, kućanstva su od 2000. do danas poboljšala energetsku učinkovitost za oko 30 posto. Hrvatska, iako formalno prati europske politike, i dalje zaostaje po brzini provedbe mjera. Dok zapadne zemlje već masovno koriste pametne termostate, solarne panele i aplikacije za potrošnju, u Hrvatskoj ih koristi tek manji dio kućanstava – uglavnom u urbanim sredinama poput Zagreba.
S druge strane, kad je riječ o svijesti i želji, naši ispitanici su – europski prosjek, ako ne i iznad. To pokazuje da građani razumiju važnost energetske učinkovitosti, ali još čekaju sustavne poticaje, dostupne programe i – jednostavne informacije.
Ekološka osviještenost po generacijama: tko misli, a tko djeluje?
Prema istraživanjima organizacija poput GreenComp Europe i Eurobarometra, Generacija Z i milenijalci najglasnije govore o ekologiji. Čak 80 posto mladih Europljana smatra klimatske promjene najvećim globalnim problemom. No istodobno, najveće konkretne promjene u ponašanju bilježe se kod starijih od 50 godina – oni češće recikliraju, štedljivije troše energiju i racionalno planiraju potrošnju.
Drugim riječima: mlađi imaju „zelenu retoriku“, ali stariji imaju „zelenu praksu“. To ne znači da su jedni bolji, a drugi lošiji – već da svaka generacija doprinosi na svoj način: mlađi kroz promjenu svijesti, stariji kroz održive navike.
Gdje generacije pronalaze motiv?
Motivacija za ulaganje u energetsku učinkovitost razlikuje se od generacije do generacije:
- Stariji (60+) traže sigurnost i predvidljiv povrat investicije.
- Srednja generacija (45–60) želi konkretne brojke i dokaze da ulaganje ima smisla.
- Mlađi (30–44) žele tehnologiju, transparentnost i aplikacije koje im pokazuju rezultate u stvarnom vremenu.
Svi oni, međutim, dijele isti stav: ako im se pokaže da se ulaganje isplati unutar pet godina – spremni su djelovati.
Zaključak: volja postoji, ali treba sustav koji će je pretvoriti u rezultat
Tportalova anketa jasno pokazuje da građani razumiju važnost štednje energije i spremni su mijenjati navike. Ali da bi Hrvatska uhvatila korak s europskim prosjekom, potrebno je više od dobre volje.
Potrebni su:
- jasne informacije o isplativosti ulaganja
- financijski poticaji za građane
- digitalna rješenja prilagođena svim generacijama
- i kontinuirana edukacija kroz medije i javne kampanje
Svi podaci govore jedno: Hrvati žele štedjeti – samo im treba netko da im pokaže kako.
Donosi enna grupa
Savjeti za uštedu energije u kućanstvu
Svaki dio doma može pridonijeti smanjenju potrošnje energije ako se njime pažljivo rukuje. Uvođenje jednostavnih pravila donosi dugoročne koristi.
Ušteda toplinske energije
- Zatvorite vrata soba koje ne koristite za grijanje samo onih koje su aktivne.
- Smanjite temperaturu na bojleru za 5-10°C kako biste uštedjeli i na toplinskoj energiji.
- Postavite prozirnu foliju na prozore tijekom zime za dodatnu izolaciju.
Ušteda električne energije
- Odmrzavajte hladnjak i zamrzivač barem jednom u tri mjeseca kako bi radili efikasnije.
- Koristite perilicu i perilicu posuđa samo kada su pune.
- Ugradite prekidače za prigušivanje svjetla za dodatnu kontrolu potrošnje.
Kombinacija ovih mjera donosi bolje stanje kućnog budžeta i zdraviju okolinu.
Više savjeta potražite ovdje.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima te u suradnji s ENNA grupom.
