Prelazak na zelenu energiju bio je u fokusu brojnih zemalja posljednjih godina. Neke su u tome bile uspješnije, druge baš i nisu. No, promjene na svjetskom energetskom tržištu natjerale su zemlje diljem svijeta da razmisle o različitim energetskim alternativama.

Kako piše Politico, deseci zemalja koje predvode globalni pokret za prelazak na zelenu energiju ovog bi tjedna u Kolumbiji trebale raspravljati o potezima za ukidanje fosilnih goriva.

Među njima su i Nizozemska, Danska, Njemačka, Meksiko i Velika Britanija, zemlje koje su predvodnice u zelenoj energiji. Pa ipak, istovremeno, upravo ove zemlje pomno prate situaciju na energetskom tržištu i koketiraju s idejom o povratku fosilnim gorivima.

Tako Danska razmatra produljenje licenci za istraživanje i iskorištavanje nafte i plina. Istovremeno, Njemačka i Nizozemska žele povećati svoju proizvodnju zemnog plina. S druge strane, vlada u Velikoj Britaniji pod velikim je pritiskom da odobri daljnja bušenja u Sjevernom moru.

Danski ministar industrije, Morten Bødskov, bio je jasan - Europa mora imati vlastite izvore energenata i energetske kapacitete. Iako zagovara ulaganja u zelena rješenja, ističe i kako bi trebalo ulagati i u opskrbu koja održava proizvodnju, a to je u ovom slučaju 'omraženo' fosilno gorivo.

Problem nije izražen samo u Europi. I u Meksiku su bili prisiljeni djelomice odustati od svojih zelenih energetskih poteza. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum godinama se protivila hidrauličkom frakturiranju, kontroverznoj tehnologiji izvlačenja zemnog plina. No, čini se kako je i ona ublažila svoj stav.

'Kada pogledam nove tehnologije i situaciju u zemlji u smislu energetske ovisnosti, najgore što možemo učiniti je jednostavno reći ne', rekla je Sheinbaum.

Nema brzog rješenja

Kritičari ipak upozoravaju kako iskopavanje više fosilnih goriva nije brzo rješenje koje bi u kratkom roku snizilo cijene goriva, ali će dugoročno povećati onečišćenje.

'Već imamo puno više nafte i plina nego što je sigurno za sagorijevanje, dio mora ostati u zemlji', ističe Tessa Khan, izvršna direktorica neprofitne organizacije Uplift.

Još prije pet godina Međunarodna agencija za energiju izdala je sličan poziv, upozoravajući da se ne smiju odobravati nova naftna i plinska polja ako želimo ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija.

No, poziv je naišao na gluhe uši. Između 2021. i 2025. godine odobreno je najmanje 180 novih plinskih i naftnih polja.

Novi poziv na zaustavljanje fosilnih goriva

Znanstvenici će svoj poziv na zaustavljanje novog širenja fosilnih goriva ponoviti pred ministrima i izaslanicima koji će se okupiti u Kolumbiji.

Problem je što oni najveći zagađivači i proizvođači fosilnih goriva, poput Kine, Indije i SAD-a, sastanku neće prisustvovati. Kanada i Angola, koje će biti tamo, teško da će promijeniti svoje politike i prakse u današnjoj situaciji.

Nizozemska, koja je 'predana prelasku s fosilnih goriva', prošlog je mjeseca dogovorila s Njemačkom ubrzanje vađenja plina u Sjevernom moru. I to za nizozemsku vladu nije sporno.

'Stvarnost je da nam i dalje trebaju fosilna goriva jer još nema dovoljno održivih alternativa', otvoreno je rekao glasnogovornik nizozemskog Ministarstva za klimu.

I iz Njemačke poručuju kako su predani svojim klimatskim ciljevima, ali i da istražuju tehnologiju frakiranja, koja je u toj zemlji zabranjena gotovo desetljeće.

'Njemačka mora imati na stolu sve realne opcije, kada je riječ o njezinoj opskrbi energijom', izjavila je nedavno ministrica energetike Katherina Reiche.

Prljavi posao frakiranja

Iako se frakiranje pokazalo kao dobra tehnologija za izvlačenje zaliha zemnog plina, problem je što ono donosi i brojne rizike za okoliš, poput onečišćenja vode.

Čelnici brojnih zemalja sad su se našli u situaciji da moraju odvagnuti - žele li čuvati okoliš ili energetsku neovisnost svojih zemalja.

Grčka je ovog mjeseca krenula prema odobrenju prvog istraživanja na moru u gotovo 40 godina. Francuski senat je odobrio prijedlog o bušenju nafte i plina u prekomorskim teritorijima, što je samo po sebi kontroverzna odluka jer se protivi željama vlade i zakonu kojim se okončava istraživanje. Pa ipak, neki zakonodavci u Francuskoj zalažu se za proširenje proizvodnje nafte u kontinentalnoj Francuskoj.

I Danska razmatra produljenje proizvodnih dozvola za polja u Sjevernom moru.

Britanska vlada pod posebnim je pritiskom jer je, prilikom dolaska na vlast, obećala zabranu novih licenci za istraživanje nafte i plina. No, sad se nalazi na udaru kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa koji zagovara 'bušenje'.

'Vlada se suočava s izborom. Popustiti Trumpovim zahtjevima 'buši, dušo, buši', čovjeku koji misli da su klimatske promjene 'prijevara', ili slijediti znanost, koja jasno pokazuje da nijedno novo polje u Sjevernom moru nije kompatibilno sa sigurnim klimatskim ograničenjima', ističe Khan iz Uplifta.

Britanija će u sljedećih nekoliko mjeseci morati donijeti odluku o smjeru u kojem se želi kretati. Energetska kriza koja se već nadvila nad Europu, sigurno ne olakšava odabir.

Sastanak u Kolumbiji ipak pokazuje da zemlje još uvijek ne odustaju od zelenih politika i zelenih izvora energije. Pitanje je samo hoće li im druge okolnosti dopustiti da ih i nastave provoditi.