REAKCIJA NA RASPRAVE O TEČAJU

HNB ne može pomoći 'žrtvama franka'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 07.03.2017 13:31
  • Objavljeno 27.07.2011 u 16:21
HNB

HNB

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Monetarna i tečajna politika u potpunosti ostaje onakva kakva je bila i kakva jedina u ovakvim uvjetima osigurava stabilnost kako cijena, tako i financijskog sustava, ponovo ističu iz Hrvatske narodne banke u reakciji na iznova aktualizirane rasprave o kretanju tečaja kune prema euru i švicarskom franku i upite upućene HNB-u. Priopćenje prenosimo u cijelosti

Prvo, euro je daleko najznačajnija valuta za hrvatsko gospodarstvo. U uvjetima visoke razine euriziranosti, te s obzirom na veliku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru (HRK/EUR) bitno je za održavanje kako stabilnosti cijena, tako i stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Stoga je tečaj eura važna referentna točka u provođenju monetarne i tečajne politike Hrvatske narodne banke, a što uključuje i povremene intervencije središnje banke na deviznom tržištu.

Odnos kune i eura na tečajnici HNB-a izračunava se na temelju kupnji i prodaja deviza na hrvatskom deviznom tržištu prethodnoga dana. Dakle, to nije nekakva proizvoljna odluka HNB-a, nego rezultanta konkretnih kupoprodajnih transakcija. Tek ako ta cijena prekomjerno i naglo oscilira (što bi moglo dovesti do pogrešnih 'signala' tržištu i potaknuti neželjene špekulacije), središnja banka uključuje se u rad deviznog tržišta kupnjom ili prodajom deviza, no isto tako, ne manje važno, i drugim instrumentima koji djeluju na kunsku likvidnost.

U ovom trenutku nema nikakvih fundamentalnih razloga za deprecijacijske pritiske budući da je deficit tekućeg računa platne bilance nizak, a priljev deviza od izvoza turističkih usluga visok. Vjerojatno je da su učestali napisi o tečajnoj politici u domaćem i međunarodnom kontekstu aktualizirali špekulacije o stavu HNB-a o adekvatnosti tečajne politike, a time potaknuli i ponašanje dijela sudionika na deviznom tržištu, uključujući i neke banke. Zato još jednom naglašavamo, kao što smo i prije činili, da monetarna i tečajna politika u potpunosti ostaje onakva kakva je bila i kakva jedina u ovakvim uvjetima osigurava stabilnost kako cijena, tako i financijskog sustava. HNB će u tom kontekstu koristiti ne samo instrument intervencija na deviznom tržištu, već i instrumente kontrole kunske likvidnosti. U tom smislu i značajni sudionici deviznog tržišta moraju ocjenjivati svoje, a i šire interese gospodarstva u kojem djeluju i o kojem ovise.

Drugo, vrijednost kune prema drugim stranim valutama koje su na tečajnici Hrvatske narodne banke - u toj je grupi valuta i švicarski franak - izračunava se na temelju odnosa eura i tih valuta na svjetskim deviznim tržištima, što je, naravno, izvan utjecaja Hrvatske narodne banke. Briga o tečaju švicarskog franka prema ostalim svjetskim valutama u nadležnosti je Švicarske narodne banke. No, pritisci do kojih je došlo tijekom svjetske financijske krize (pojačana potražnja za švicarskom valutom) toliko su jaki da je i njen pokušaj da obuzda naglo i kontinuirano jačanje franka bio vrlo ograničenog dometa (nakon što je, kako govore dostupni podaci, nagomilala u svojim međunarodnim pričuvama više od 240 milijardi eura i na tečajnim razlikama u prošloj godini akumulirala gotovo 20 milijardi švicarskih franaka gubitka). Buduće kretanje tečaja švicarskog franka ovisit će o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se u ovom trenutku ističu problem američkog duga i kriza dijela članica eurozone.

Iz iznijetoga bi trebalo biti jasno da vrijednost švicarskog franka na tečajnici HNB-a nije odraz tečajne politike HNB-a već 'preslikava' međuvalutne odnose u svjetskim relacijama.

No, svjesna rizika zaduživanja koje je indeksirano uz stranu valutu na čije kretanje na svjetskim burzama Hrvatska narodna banka ne može utjecati i koja, za razliku od eura, nije ključni parametar u vođenju naše tečajne politike, Hrvatska narodna banka je prva i u više navrata (objavom na svojim internetskim stranicama i javnim istupima čelnih ljudi) upozoravala da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. HNB je poručio građanima da ne procjenjuju isplativost kredita samo na temelju (trenutne) kamatne stope, nego i, između ostaloga, s obzirom na rizik promjene tečaja švicarskog franka (podsjećajući pri tome na prioritet održavanja stabilnosti tečaja kune prema euru).

Treće, kada je riječ o valutnoj klauzuli, Hrvatsku karakterizira visok stupanj valutne supstitucije (zamjena domaće valute stranom valutom) koja se najjednostavnije može mjeriti udjelom deviznih depozita u ukupnim depozitima u bankovnom sustavu, a taj udio trenutno iznosi približno 80%. U valutnoj strukturi depozita dominantno je zastupljen euro (prije njegova uvođenja, bila je to njemačka marka), što znači da ova pojava za Hrvatsku nije novije prirode (kada je Hrvatska postala neovisna država, zastupljenost depozita u njemačkoj marki u ukupnim depozitima bila je preko 90%). Budući da banke u svojim izvorima sredstava imaju pretežito depozite u stranoj valuti, one odobravaju i kredite koji su u stranoj valuti (manji dio), odnosno kredite u kunama indeksirane uz stranu valutu. Naime, banke su prema zakonskim propisima i načelima upravljanja rizicima dužne voditi računa o tečajnom riziku, odnosno štititi vrijednost svojih potraživanja kroz vrijeme. Kad ne bi bilo tako, odnosno kad banke ne bi imale usklađenu valutnu strukturu svoje imovine i obveza (odobrenih kredita i primljenih depozita), zbog eventualnih tečajnih promjena mogla bi biti ugrožena stabilnost bankovnog sustava, uključujući probleme u izmirivanju obveza banaka prema štedišama koji dominantno štede u eurima.

Na kraju napominjemo da Hrvatska narodna banka nije institucija koja odlučuje o uvođenju ili ukidanju pojedinih zakonskih odredbi uređenih Zakonom o obveznim odnosima. No, ona jest institucija među čijim je zakonskim zadaćama i briga o stabilnosti financijskog sustava. Stoga je i razumljivo da središnja banka u procjeni mogućih učinaka nekih prijedloga mora voditi računa o mogućim posljedicama za stabilnost tog sustava, a slijedom toga i za cijelo gospodarstvo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi