MENADŽERSKI TRANSFERI

Godina velikih kadrovskih rošada: Ovi veliki šefovi našli su novi posao

31.12.2018 u 16:14

Bionic
Reading

U protekloj godini hrvatsko menadžersko tržište bilo je prilično živo. Nakon iscrpljujućeg kadroviranja, Vlada je konačno dovršila imenovanje čelnika javnih kompanije, a kadrovske smjene zahvatile su i brojne privatne kompanije. Izdvojili smo deset glavnih menadžerskih transfera koji su odjeknuli na hrvatskoj poslovnoj sceni

Tijekom cijele godine intenzivne kadrovske promjene događale su se u koncernu Agrokor.

Početkom godine došlo je do smjene izvanrednog povjerenika, a nakon postizanja nagodbe nastavljen je proces smjene starih kadrova i potraga za svježim menadžerima.

Transferi su zaredali i u Tedeschijevoj Atlantic grupi, iz koje je otišlo nekoliko važnih ljudi. Neki od njih dobili su ponude koje nisu mogli odbiti, a neki su se morali povući zbog sukoba s 'gazdom'.

U medijima se šuškalo i o brojnim potencijalnim transferima. Onaj koji je najviše zaintrigirao poslovnu javnost je prelazak Ministra financija Zdravka Marića na čelno mjesto Adris Grupe. Iako je ministar zanijekao odlazak, nikada nije do kraja odbacio mogućnost selidbe u Rovinj.

Sandor Fasimon/Zoltan Aldot, Ina

Početkom srpnja Zoltana Aldotta je na čelnom mjestu Ine zamijenio Sandor Fasimon. Aldott je na čelu Ine proveo je osam godina. Unatoč sukobima na relaciji Zagreb – Budimpešta, uspio je značajno unaprijediti poslovanje Ine što je vidljivo i u sve boljim poslovnim rezultatima u zadnjih nekoliko godina.

Aldottov nasljednik na čelu Ine jedan je od najiskusnijih MOL-ovih menadžera koji je na čelu MOL-a Mađarska uspješno povećao proizvodnju ugljikovodika na mađarskim poljima nakon godina pada. Pod njegovim vodstvom rafinerija Dunav u Mađarskoj postala je jedna od najučinkovitijih u Europi, a također je u Mađarskoj pokrenuo i najveći industrijski petrokemijski razvojni ciklus srednjoistočne Europe. Jedan od prvih poteza novog Ininog šefa je gašenje rafinerije u Sisku.

Dinko Lucić/Božo Prka, PBZ

Nakon dugogodišnje vladavine Bože Prke, početkom godine vodstvo Privredne banke Zagreb preuzeo je Dinko Lucić. Lucić je karijeru u PBZ-u počeo 2000. kao direktor ureda uprave za korporativne komunikacije i sektora za razvoj odnosa s klijentima i marketing, a 2009. je ušao u upravu te je bio zadužen za sektor poslova sa stanovništvom i kartično poslovanje. Diplomirao je ekonomiju, a uz menadžersku karijeru okušao se i u književnosti. Objavio je četiri romana i dvije zbirke pjesama.

Premda su postojale brojne spekulacije o mogućim novim funkcijama, Božo Prka održao je dano obećanje da će se posvetiti privatnom životu i obitelji. Jedina nova dužnost koju je preuzeo nakon odlaska iz PBZ-a je predsjedanje nadzornim odborom Intesine podružnice u Albaniji.

Fabris Peruško/Ante Ramljak, Agrokor

Nakon izbijanja afere Borg, Ante Ramljak napustio je poziciju izvanrednog povjerenika za Agrokor. Na njegovo mjesto krajem veljače je imenovan Fabris Peruško, iskusni financijski stručnjak koji je 2016. preuzeo upravljane Tiska. Karijeru je gradio u prestižnoj savjetničkoj kući McKinsey na poslovima restrukturiranja u Europi i Rusiji.

Ramljak je stabilizirao poslovanje Agrokora u kritičnim trenucima i pripremio model nagodbe, a njegov nasljednik uspješno je završio mukotrpne pregovore s vjerovnicima i osigurao dovoljno glasova za postizanje nagodbe, koja je izglasana početkom srpnja. Nakon pravomoćnosti rješenja o nagodbi krajem listopada započeo je implementaciju nagodbe. Zadovoljan postignutim rezultatima, Maksim Poletajev, predstavnik Sberbanka, najvećeg dioničara novog Agrokora, najavio je da će Peruška i njegovu zamjenicu Irenu Weber zadržati na čelnom mjestu koncerna nakon prestanka mandata izvanredne uprave.

Medeja Lončar/Mladen Fogec, Siemens

Predsjednica Siemensa u Sloveniji Medeja Lončar početkom travnja preuzela je i upravljanje podružnicom u Hrvatskoj, gdje je naslijedila Mladena Fogeca, koji je tvrtku vodio od 2009. Prije dolaska u Siemens prije petnaest godina, bila je članica menadžerskih timova u uspješnim slovenskim i međunarodnim tvrtkama u različitim sektorima, uključujući mobilne komunikacije, maloprodaju, industriju i energetiku. 2007. godine je imenovana predsjednicom Uprave Siemensa Slovenija, a 2015. postaje voditeljica divizije Digital Factory za regiju Adriatic.

Mladen Fogec gotovo cijelu svoju karijeru izgradio je u Siemensu u kojem je realizirao niz značajnih projekata. Na poziciji čelnog čovjeka Siemensa Hrvatska bio je zadužen za rast i razvoj kompanije u području industrije i energije kao i za povećanje izvoza i konkurentnosti tvrtke na domaćem tržištu i tržištu susjednih zemalja. Fogec je aktivan u strukovnim udrugama kao predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, član Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te član Upravnog odbora Hrvatsko-austrijske trgovinske komore.

Ivan Perković/Zoran Košćec, Varteks

Krajem rujna Ivan Perković postao je novi direktor modne i tekstilne kompanije Varteks. Funkciju je preuzeo od Zorana Košćeca, dugogodišnjeg čelnika koji je prešao na poziciju savjetnika za strateške projekte. Smjena u upravi dogodila se u tijeku intenzivnog restrukturiranja, a zaokret u poslovanju najavio je investitor Nenad Bakić, koji je kroz dokapitalizaciju postao većinski vlasnik varaždinske kompanije.

Novi čelnik Varteksa došao je iz RALU logistike, tvrtke Luke Rajića. Perković je u RALU došao 2010. godine i tamo je stekao bogato iskustvo na pozicijama direktora za financije, akvizicije, integracije i informatiku da bi nakon toga postao član Uprave, a 2016. preuzeo I čelnu poziciju tvrtke.

Mladen Veber, Atlantic Grupa

Iz Atlantic Grupe je u listopadu otišao Mladen Veber, jedan od najbližih suradnika Emila Tedeschija. Da je pukla ljubav između dugogodišnjih poslovnih prijatelja moglo se naslutiti nakon Veberove smjene s čelnog mjesta košarkaškog kluba Cedevita. Veber nije komentirao svoj odlazak, a Tedeschi je razlaz objasnio suštinskim razlikama u razumijevanju organizacije i kompanijske strategije do kojih je došlo s vremenom.

Veber je karijeru u Atlanticu gradio od 1996. godine, kada je preuzeo mjesto direktora Distribucijskog centra Rijeka, 2001. godine imenovan je za potpredsjednika Atlantic Tradea zaduženog za upravljanje robnim markama i međunarodna tržišta, a 2006. godine postao je član Uprave Atlantic Grupe.

Darko Knez/Ivo Markotić, Badel 1862

Darko Knez u travnju je preuzeo upravljanje Badelom 1862 od Ive Markotića, koji je uspješno pripremio predstečajnu nagodbu i stabilizirao poslovanje posrnule kompanije. Novi čelnik došao je na vodeću poziciju nakon što je njegova Meteor grupa preuzela većinski udjel u Badelu. Knez je zanat ispekao u Agrokoru, gdje je radio punih 17 godina, od čega je devet bio predsjednik uprave Konzuma. Pod njegovim vodstvom Todorićev trgovački lanac zagospodario je maloprodajnim tržištem regije, za što je nagrađen ulaskom u Upravu koncerna. Premda se nakon sloma koncerna i njegov potpis našao na lažiranim izvještajima Agrokora, nije se našao na optužnici koja tereti Todorića i 14 njegovih visokopozicioniranih menadžera.

Prilikom preuzimanja Badela Knez je najavio intenzivno razduživanje i održivi rast prihoda. Prvu godinu na čelu Badela zaključio je prijevremenom isplatom svih preostalih obveza prema vjerovnicima po sklopljenoj predstečajnoj nagodbi u iznosu od 127,8 milijuna kuna.

Dario Šalić/Mislav Galić, Jamnica

Mislav Galić, jedan od najuspješnijih Todorićevih menadžera koji je poziciju čelnog čovjeka Jamnice zadržao tijekom mandata izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, morao je otići nakon što je izgubio povjerenje njegovog nasljednika Fabrisa Peruška.

Da nije u najboljim odnosima s Peruškom moglo se naslutiti iz intervjua u kojem je naglasio da dobri poslovni rezultati Jamnice nemaju nikakve veze s radom izvanredne uprave već su isključivo zasluga tima kojem je on na čelu. Ubrzo nakon toga uslijedio je opoziv, a navodno je glavni razlog za smjenu bila kaznena prijava koju je Galić zaradio zajedno s Todorićem i vodećim Agrokorovim menadžerima zbog krivotvorenja poslovnih knjiga.

Bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Leda, a zatim član Uprave Agrokora, upravljanje Jamnicom preuzeo je u vrijeme kada je stabilnost poslovnog carstva Ivice Todorića još bila neupitna. Njegov nasljednik Dario Šalić došao je iz Atlantic Grupe, gdje je bio direktor Strateške distribucijske regije HoReCa. Karijeru je gradio u industriji pića - od 2012. do 2014. godine bio je direktor Heinekena u Bosni i Hercegovini, a u razdoblju od 2005. do 2012. upravljao je prodajom Coca-Cola Beverages u pet ključnih hrvatskih regija.

Konstantinos Nempis/Davor Tomašković, Hrvatski Telekom

U prosincu je, neočekivano, ostavku podnio Davor Tomašković, prvi čovjek Hrvatskog Telekoma, najavljujući odlazak 1. travnja 2019. i nastavak karijere izvan DT Grupe.

Novi čelnik HT-a Konstantinos Nempis, dolazi iz OTE Grupe, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Grčkoj, s pozicije izvršnog komercijalnog direktora za segment privatnih korisnika. Više od 20 godina iskustva stekao je u telekomunikacijskoj industriji, vodeći nacionalne i međunarodne komercijalne timove u fiksnim i mobilnim telekomunikacijskim organizacijama.

Frane Barbarić/Perica Jukić, HEP

Nakon mjeseci odugovlačenja početkom godine HEP je konačno dobio novu Upravu. Bivšeg čelnika Pericu Jukića koji je postavljen još za mandata Vlade Zorana Milanovića zamijenio je Frane Barbarić. Nakon što je u ljeto proveden natječaj za upravu HEP-a, premijeru Plenkoviću trebalo je gotovo šest mjeseci da se odluči kome će povjeriti prvu funkciju u HEP-u.

U konkurenciji su bili i Nikola Rukavina, pomoćnik direktora HEP proizvodnje koji je slovio kao kadar Darka Milinovića te Marko Ćosić, sin generala Krešimira Ćosić. Premijer Plenković se odlučio za Rukavinu, koji je navodno imao čvrstu podršku desne struje HDZ-a.

Barbarić je od 2007. zaposleni u Hrvatskoj elektroprivredi, kao pomoćnik direktora, a kasnije i kao direktor Direkcije za upravljanje ljudskim potencijalima, opće i pravne poslove te kao pomoćnik predsjednika Uprave i rukovoditelj odjela statusnog prava.