Diljem Europe milijuni radnih mjesta zjape prazni, iako je u svibnju u Europskoj uniji bilo više od 13 milijuna nezaposlenih. Prema najnovijim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju ove godine Njemačka broji više od milijun slobodnih radnih mjesta
Nezaposlenost i manjak radne snage ozbiljan su problem u cijeloj Europi, a Eurostat procjenjuje da je u svibnju ove godine oko 13,1 milijun ljudi bilo nezaposleno u Uniji. Unatoč tome što je Europska komisija uvela nekoliko politika za rješavanje problema vezanih uz zapošljavanje i socijalna pitanja, milijuni radnih mjesta i dalje su upražnjeni. U drugom tromjesečju 2025. u Njemačkoj je tako bilo više od milijun, a u Francuskoj pola milijuna slobodnih radnih mjesta.
Što je slobodno radno mjesto?
Odnosi se to na radno mjesto koje je novo, nepopunjeno ili će uskoro postati slobodno. Prema definiciji Eurostata, to znači da poslodavac aktivno traži odgovarajućeg kandidata. Poslodavac može planirati popuniti to mjesto odmah ili u određenom razdoblju. U izračunu stope slobodnih radnih mjesta (Job Vacancy Rate – JVR) uzima se u obzir i broj slobodnih radnih mjesta i broj popunjenih radnih mjesta kako bi se pokazala ukupna potražnja i broj praznih mjesta. U osnovi, njome se mjeri udio ukupnih slobodnih radnih mjesta, piše Euronews.
Naprimjer, stopa od tri posto znači da ako postoji 100 radnih mjesta u ukupnom broju, 97 ih je popunjeno, a tri su slobodna.
vezane vijesti
U drugom tromjesečju ove godine 2,1 posto radnih mjesta u EU je slobodno. To je pad u odnosu na 2,2 posto u prvom tromjesečju 2025. i 2,4 posto u drugom tromjesečju 2024. Stopa slobodnih radnih mjesta kreće se od 0,6 posto u Rumunjskoj do 4,2 posto u Nizozemskoj, a taj široki raspon odražava različite uvjete na tržištu rada u Europi.
Hrvatska ispod prosjeka EU-a
JVR je također tri posto ili viši u Belgiji (4,1 posto), Austriji i Norveškoj (obje 3,4 posto) te na Malti (tri posto). To pokazuje da je u sjeverozapadnoj Europi potražnja za radnicima najveća, a istočna i južna Europa pokazuju slabiju potražnju. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (2,1 posto) i nalazi se u donjem dijelu s 1,7 posto.
Za neke zemlje podaci za drugo tromjesečje još nisu dostupni, pa se za usporedbu koriste podaci iz prvog tromjesečja. To može malo utjecati na poredak. Nakon Rumunjske, stope slobodnih radnih mjesta najniže su u Španjolskoj i Poljskoj (0,8 posto), Bugarskoj (0,9 posto) te u Turskoj i Slovačkoj (1,1 posto).
JVR je iznad prosjeka EU-a (2,1 posto) u dvjema najvećim europskim ekonomijama. U Njemačkoj i Francuskoj on iznosi 2,5 posto, a u Italiji je stopa 1,7 posto. Stvarni broj slobodnih radnih mjesta također može dati dublji uvid.
Rangiranje po slobodnim radnim mjestima
Među 30 zemalja, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, Veliku Britaniju i države Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), Njemačka ima najveći broj slobodnih radnih mjesta – 1,05 milijuna.
Velika Britanija druga je sa 781.000 slobodnih radnih mjesta, a slijedi Francuska s 504.000. Nizozemska je četvrta s 400.000 slobodnih radnih mjesta.
Turska ima 206.000 slobodnih radnih mjesta. Također je zabilježila najveću stopu mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju (NEET) u 2024. godini.
Druge zemlje s više od 100.000 slobodnih radnih mjesta uključuju Belgiju (170.000), Austriju (148.000), Španjolsku (145.000), Švedsku (113.000), Norvešku (107.000) i Poljsku (101.000). Island (5000) ima najmanji broj slobodnih radnih mjesta, a slijede ga Luksemburg (7000), Malta (8000) i Sjeverna Makedonija (10.000). Hrvatska je i ovdje u donjem dijelu ljestvice s 22.176 slobodnih radnih mjesta.
