U Sloveniji će od 1. siječnja 2026. na snagu djelomično stupiti zakon koji donosi pravu revoluciju u tržište rada. Osim povećanja naknada za nezaposlenost i javne radove te olakšanja pristupa na tržište rada za mlade, studente, ali i umirovljenike, on će omogućiti osobama koje se bliže mirovini smanjenje radne obaveze
Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, praktički će moći birati između slobodnih petaka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana u trajanju od šest sati, potvrdili su iz Ministarstva za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenske medije. Ovo ministarstvo vodi Luka Mesec iz stranke Levica koje daje manjinsku podršku vladi Roberta Goloba, a trenutno je u tijeku izrada podzakonskih akata koji bi omogućili provedbu novih odredbi.
Prema modelu nazvanom 80-90-100, što se odnosi na 80% radnog vremena, 90% plaće i 100% uplaćenih doprinosa, Slovenci će u svoje zakonodavstvo djelomično uvrstiti iskustva zemalja poput Islanda, Irske i Njemačke. U tim su zemljama ovakvi zakoni doveli do pozitivnih posljedica poput povećane produktivnosti, smanjenih izostanaka s posla i veće učinkovitosti. Susjedi su proveli već nekoliko pilot projekata, uglavnom u tehnološkim tvrtkama, koji su pokazali slične rezultate i u Sloveniji.
Iz ministarstva rada najavili su da će, u slučaju da se izmjene zakona pokažu uspješnima, ići u pravcu dodatne liberalizacije propisa, pa se do kraja 2028. mogu očekivati i promjene poput dodatka za rad subotom, obavezne božićnice za sve zaposlene te na koncu - tridesetosatnog radnog tjedna.
Stižu i više naknade za nezaposlenost, bolji uvjeti za studente i javne radnike
U ovoj prvoj rundi izmjena donesene su i još neke mjere, pa će tako nezaposleni Slovenci od 2026. uživati i u višim naknadama za nezaposlenost. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tijekom prva tri mjeseca nakon otkaza ili raskida ugovora o radu iznosit će 130 posto prosječnog bruto minimalca u državi, što trenutačno iznosi nešto više od 1660 eura. Ako ni nakon tri mjeseca nisu našli novi posao, imat će pravo na 110, pa na 100 posto, sve do 70 posto prosječne bruto minimalne plaće.
Značajne promjene i povišene naknade očekuju i učenike, studente i sudionike javnih radova, koji će uz veće minimalne satnice imati i poboljšane radne uvjete. Planirani su poticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba starijih od 59 godina, u iznosu od 40 posto mjesečnog neto iznosa novčanih naknada, a ova kategorija imat će pravo na više dopuštenog broja sati rada za privremeni ili povremeni rad. Mjesečno ograničenje rada umirovljenika je povećano sa 60 na 85 sati mjesečno, a posljedično se sukladno tome povećava i maksimalni godišnji dohodak.
Ministarstvo financija 'steže remen'
Donošenju ovakvih zakonskih propisa prethodilo je dugotrajno usuglašavanje socijalnih partnera, no zakon je na kraju donese po hitnom postupku jer je njegovo donošenje bilo povezano s povlačenjem 140 milijuna eura europskih sredstava u ove svrhe.
Ministarstvo financija, koje vodi dugogodišnji menadžer i svojedobni predsjednik uprave zrakoplovnog prijevoznika Adria Airways Klemen Boštjančić, izrazilo je rezervacije vezane za opterećenje državnog proračuna svim ovim mjerama, koje bi državu trebale koštati nešto više od 40 milijuna eura. Zato će podzakonski akti koji detaljno reguliraju tržište rada biti donošeni do kraja 2028. Ako, dakako, vlada lijevog centra do tada preživi.