softver za fiskalizaciju

Farmeri - vlasnici jajomata, mlijekomata, bučomata na udaru: Puno ih je već zatvorilo automate. Može se sve prodati, ali ispod cijene

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 07.02.2021 16:01
  • Objavljeno 07.02.2021 u 16:01
Jajomat, ilustrativna fotografija

Jajomat, ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Početkom godine poljoprivrednici koji proizvode prodaju putem mljekomata, jajomata, bučomata i sličnih uređaja moraju uvesti fiskalizaciju u svoje aparate. Dodatan je to trošak i udar na njihovo poslovanje, kažu, nepravedno je da netko tko prodaje te iste proizvode, primjerice, na kućnom pragu ili tržnici - ne mora izdati račun te time njima ruši i cijenu proizvoda i konkurentnost

Iako je Vlada prihvatila program pomoći u iznosu od pola milijuna kuna za proizvođače pogođene tom odlukom - oni kažu kako to nije dovoljno za nadoknadu svih troškova.

Prije 25 godina Zvonko Šincek ostavio je prijevoznički posao i odlučio izgraditi farmu kokoši nesilica. Počeo je sa 700, u najboljim vremenima držao ih je čak 4000, no zbog krize izazvane koronavirusom smanjio je broj na tri tisuće nesilica, koje godišnje daju oko milijun jaja. Većinu prodaje slastičarnicama, restoranima, vrtićima. Kako bi se približio kupcima, prije sedam godina prvi se u Hrvatskoj odlučio na kupnju jajomata. U međuvremenu, dotrajale uređaje zamijenio je novima.

'Ja sam na novo išao samo radi toga da nemam problema, dobio sam 25 posto sufinancirano od županije, prodao sam stare, dodao sam svoj novac, čak sam i pozajmicu uzeo i riješio sam samo radi toga da imam mir', ispričao je za HTV-ovu emisiju Plodovi zemlje Šincek.

Zbog pandemije prodaja se drastično smanjila - ono što ju je održavalo bili su upravo jajomati, u koje sada mora ugraditi softver za fiskalizaciju. A to znači dodatan udar po džepu.

'Puno ljudi me zvalo koji su već zatvorili automate. Tu nedaleko je jedan stari čovjek koji ne može ugraditi fiskalizaciju. Onda oni kažu: "Budemo vam vratili". Ali ne možete vratiti jer novi mljekomat košta 10 000 eura', nastavlja.

Ističe kako je bezveze gomilati jaja, ako ih nemate kome prodati ili ako ih prodate ispod cijene.

'Može se sve prodati ali ispod cijene. Trgovački lanci imaju, recimo za Božić je bilo jaja za 7-8 kuna, mi ne možemo tako raditi. Mi imamo svoju cijenu na jajomatu bilo ljeto ili zima, uvijek istu', objašnjava Šincek.

U sličnoj je situaciji i obitelj Dombaj iz Družbinca. Mljekarstvom se bave cijeli život. U njihovim se stajama nalazi 30 muznih krava koje godišnje daju oko 140 000 litara mlijeka, manju količinu prodaju putem dvaju mljekomata.

Za mljekomat su se odlučili prije osam godina kada je, kako su objasnili, cijena mlijeka bila jako niska pa su u tome vidjeli prosperitet za nastavak proizvodnje mlijeka. No, to je sada upitno jer litra mlijeka na mlijekomatu stoji 6 kuna, a obitelj Dombaj mora prodati 666 litara samo da isplati softver za fiskalizaciju jednog uređaja. Pod uvjetom da ne trebaju ni kunu za život.

- Prije osam godina smo se odlučili na mljekomate jer je cijena mlijeka bila jako niska i u tome smo vidjeli prosperitet da dalje nastavimo s proizvodnjom mlijeka, kaže za HTV-ovu emisiju Plodovi zemlje Biserka Dombaj, vlasnica mljekomata. I to je sada upitno. S obzirom na to da litra mlijeka na mljekomatu stoji šest kuna, obitelj Dombaj mora prodati 666 litara samo da otplati softver za fiskalizaciju jednog uređaja. Pod uvjetom da ne trebaju ni kunu za život.

Ministarstvo poljoprivrede financirat će troškove nadogradnje 120 uređaja, koliko ih je u Hrvatskoj trenutačno registrirano. Ali pod određenim uvjetima.

'Vlasnici tih uređaja moraju biti upisani u upisnik poljoprivrednika a njihovi uređaji moraju biti upisani u odgovarajući registar subjekata i objekata u poslovanju s hranom. Do 31. ožujka moraju podnijeti zahtjev. Moraju priložiti račun za softver te tako ostvariti pravo na subvenciju, za koju je resorno ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna', kaže Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede, piše HRT.

No nakon što ugrade softver, troškova će biti još - za održavanje sustava mjesečno će trebati izdvojiti i stotinjak kuna. Ogorčeni su i žele jednak tretman kao proizvođači na tržnicama.

'Najviše me ljuti ta nepravda, da nismo izjednačeni s ostalim OPG-ovima koji prodaju na tržnicama. I oni se muče, ali nije isto za nas koji smo u tome, i one koji neće plaćati taj porez', kaže Biserka Dombaj za HTV-ovu emisiju Plodovi zemlje te dodaje: 'Kakva je razlika kupiti na mojem automatu ili na placu jaja? On nije u fiskalizaciji, moj je. To su dodatni troškovi, mi moramo malo podići cijene, tu će se ljudi buniti.'

Problem je i to što je dio uređaja prestar pa ih je nemoguće nadograditi.

'Proizvodnje više nema, sve je manje seljaka koji se time bave. Ljudi su jednostavno odustali, jer nema se smisla više time baviti. Dok ti staviš neku crtu, ti na kraju mjeseca nemaš zaradu. Ne znam, netko s normalnom plaćom od 6-7 tisuća kuna više stavi sa strane nego ti koji imaš 30 hektara zemlje', komentira Dominik Dombaj. Zemlje ova obitelj ima dovoljno. No bez obzira na to, ako ne budu imali kome prodati svoje proizvode po isplativoj cijeni, upitno je hoće li ostati raditi na djedovini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!