ODAKLE JE MLIJEKO?

Doznali smo zašto su s mlijeka nestale oznake podrijetla i tko zarađuje na tome

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 09.03.2017 18:04
  • Objavljeno 09.03.2017 u 18:04
Potječe li mlijeko trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj zaista s domaćih farmi?

Potječe li mlijeko trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj zaista s domaćih farmi?

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Potječe li mlijeko trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj zaista s domaćih farmi? Naime s ambalaže takvog mlijeka iščezle su oznake točnog podrijetla, a ostao samo podatak da je ono proizvedeno u Hrvatskoj. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da na razini EU-a, kao ni na nacionalnoj, trenutno nema posebnog propisa koji obvezuje navođenje zemlje ili mjesta podrijetla mlijeka i mliječnog proizvoda, međutim takva obveza vrijedi za med, voće i povrće, ribu, goveđe meso i proizvode od njega, maslinovo ulje, svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje, kozje i meso peradi

'Teoretski bi se moglo dogoditi da neki proizvođač hrane zapadne u probleme zbog skandala nakon otkrivanja zdravstvene neispravnosti njegovih proizvoda, primjerice mlijeka. Prodaja mu počinje padati jer građani više ne vjeruju u taj brend i jedno od rješenja mu je da svoje proizvode proda nekom trgovačkom lancu koji ih pakira i prodaje kao svoju trgovačku marku. To je moguće jer, prema hrvatskom pravilniku, ne mora se navesti originalnog proizvođača', kaže za tportal hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

U Hrvatskoj je pak sve više onih koji se na vlastite oči žele uvjeriti u porijeklo onoga što im dolazi na stol. Priznaje to i Stjepan Vrhovec, proizvođač mlijeka iz Pluske kraj Luke, sela smještenog sjeverozapadno od Zaprešića, na granici između Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Njegova obitelj već u petoj generaciji bavi se mljekarstvom, a prije četiri godine otvorili su i prvi mljekomat u Zaprešiću. Na njegovoj farmi, koja broji oko 160 grla stoke, dnevno se proizvede između 1100 i 1300 litara mlijeka. Dok pola dnevne proizvodnje prodaju na dva mljekomata, koliko ih sada imaju u Zagrebu i Zaprešiću te nešto na kućnom pragu, ostatak završi u preradi.

Vjeruju samo onom što vide

'Otkada smo, prije skoro četiri godine, otvorili prvi mljekomat, jako puno ljudi nam je došlo na farmu kako bi se uvjerili u to gdje se mlijeko proizvodi, kako se muzu krave i što jedu. Vlastitim očima žele vidjeti gdje i kako se proizvodi ta hrana. U posljednje vrijeme kupcima je to važnije od onoga da prođu povoljnije', govori za tportal ovaj zagorski proizvođač mlijeka, dodajući - da nije mljekomata, već odavno mogao bi zatvoriti farmu. Samo 2016. godine mljekari su na svojim farmama imali 4000 krava manje nego godinu ranije, a godišnja proizvodnja sa 680 pala je na ispod 500 milijuna litara mlijeka. 

U obitelji Stjepana Vrhoveca već peta generacija bavi se proizvodnjom mlijeka

U obitelji Stjepana Vrhoveca već peta generacija bavi se proizvodnjom mlijeka

Izvor: Borna Filić / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Za sada u planu nemaju postavljanje novih aparata sa svježim mlijekom jer ga nemaju u toj količini, a priznaje i kako jedna obitelj više od toga teško može pratiti i kontrolirati.  

'Bilo kakva dodatna povećanja i zaduživanja ne bi funkcionirala', smatraju Vrhovci, čije mlijeko nosi i oznaku Mlijeko hrvatskih farmi.

'U jako malom postotku to nam pomaže u prodaji jer ju je dobila i industrija i svi ostali. Ne znam kontrolira li se porijeklo toga, u to ne bih ulazio. No mogu reći da time nisam dobio ništa', priznaje ovaj mljekar.

Nepošteni proizvođači i trgovci u EU

Što je s nepoštenim trgovcima i proizvođačima u EU, pitala je Borzan i u Europskom parlamentu, onima koji promoviraju svoje proizvode kao nacionalne ili regionalne ciljajući na sklonost kupaca proizvodima svoje države ili regije, a što se postiže pakiranjem s nacionalnim obilježjima, poput isticanja zastave ili slogana 'plod hrvatskog polja'. Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis tada joj je odgovorio kako primjerice 'maslac koji je proizveden u Belgiji od hrvatskog mlijeka može biti označen 'proizvedeno u Belgiji od hrvatskog mlijeka', ali kako europskom uredbom nije usklađen izraz koji se može upotrijebiti za navođenje zemlje podrijetla hrane.

Potrošači sve više vjeruju samo onom mlijeku za koje se uvjere da se proizvodi na farmi

Potrošači sve više vjeruju samo onom mlijeku za koje se uvjere da se proizvodi na farmi

Izvor: Hrvoje Jelavić / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Iz Ministarstva poljoprivrede tportalu su odgovorili da 'odgovoran subjekt u poslovanju s hranom koji se navodi može biti proizvođač ili onaj koji ju pakira ili distribuira, odnosno uvoznik za tržište Unije. Najčešće je to ipak proizvođač te se njegov naziv i adresa navode na etiketi, pa makar to bio subjekt s adresom sjedišta koje se nalazi u drugoj državi članici'. U konkretnom slučaju, dodaju, trgovački lanci kao vlasnici robne marke koju stavljaju na tržište odgovorni su za nju i navode se na deklaraciji.

'Podatak o subjektu koji proizvodi navedenu robnu marku za taj trgovački lanac nije potrebno navoditi, međutim on se može dobrovoljno navesti', kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Za Udrugu hrvatskih otkupljivača i proizvođača mlijeka CroMilk važno je to da se potrošače ne dovodi u zabludu.

Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka

Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka

Izvor: Davor Višnjić / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

'Mislim da je svim hrvatskim proizvođačima u interesu to da piše da je nešto proizvedeno u Hrvatskoj jer svakodnevno potičemo građane da kupuju domaće proizvode', kaže za tportal Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!