Države članice morat će do 1. ožujka sljedeće godine napraviti svoje nacionalne planove o tome kako namjeravaju prestati uvoziti ruski plin do kraja 2027. Kako bi se povećala transparentnost i kako bi se mogla pratiti sljedivosti ruskog plina na tržištima EU-a, tvrtke koje imaju ugovore o opskrbi ruskim plinom morat će dostaviti informacije Komisiji.

Uvoznici ruskog plina morat će carinskim tijelima dostaviti sve potrebne informacije kojima se potvrđuje put uvezenog plina od njegovog stvarnog podrijetla do mjesta uvoza u Uniju.

Uvođenje zabrane plinskih uvoza nastavak je sveobuhvatnih sankcija koje je EU već uveo protiv Rusije, uključujući zabranu uvoza ugljena i nafte. Plin je dosad ostao izvan tog režima sankcija, jer su mnoge članice – osobito srednjo- i istočnoeuropske – bile izrazito ovisne o ruskom plinu.

No sada, kako bi se dodatno smanjila gospodarska ovisnost i pojačao pritisak na Kremlj, Europska komisija predlaže postupno ukidanje svih plinskih ugovora s Rusijom.

'Rusija nas je više puta pokušavala ucjenjivati koristeći opskrbu energijom kao oružje. Poduzeli smo jasne korake kako bismo zatvorili slavinu i zauvijek okončali eru ruskih fosilnih goriva u Europi', izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Koliko je EU još uvijek ovisan o ruskom plinu?

Prema podacima Europske komisije, ruski plin je 2024. činio oko 19 posto ukupnog uvoza plina u EU. Iako je znatno manje nego prije rata, riječ je i dalje o značajnom udjelu. Tijekom 2023. uvezeno je ruskog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG) u vrijednosti od 15,6 milijardi eura. Za usporedbu, iz SAD-a je stiglo plina u vrijednosti od 19,1 milijardu eura, piše Tagesschau.

U Njemačkoj je izravni izvoz ruskog plina obustavljen još u srpnju 2022., a nakon kratkog ponovnog pokretanja Sjevernog toka u kolovozu iste godine – i potpuno zaustavljen. Od tada do danas ruski plin ne teče izravno prema Njemačkoj.

Što točno predlaže Europska komisija?

Prema nacrtu, zabrana će se uvoditi postupno kako bi se izbjegli tržišni poremećaji. Kratkoročni ugovori s Rusijom trebali bi biti zabranjeni već od 17. lipnja 2026., dok bi zabrana dugoročnih ugovora stupila na snagu 1. siječnja 2028. Novi ugovori o uvozu ruskog plina više se ne bi smjeli sklapati od 1. siječnja 2026.

Prijedlog mora još proći kroz pregovore među državama članicama i u Europskom parlamentu. Za usvajanje je potrebna podrška najmanje 15 od 27 država članica koje zajedno čine barem 65 posto stanovništva EU.

Mađarska i Slovačka u ponedjeljak su na sastanku ministara energetike država članica odbile podržati tekst zaključaka o plan za postupni prestanak uvoza ruskih fosilnih goriva u EU-u.

Kao ustupak Mađarskoj i Slovačkoj, Komisija predlaže da se uvoz plina putem plinovoda za zemlje koje nemaju izlaz na more i koje imaju dugoročne ugovore nastavi do kraja 2027. godine, kada bi trebao biti potpuno zaustavljen.

Kakve bi posljedice mogla imati zabrana?

Iako se na prvi pogled radi o velikoj promjeni, stručnjaci smatraju da bi EU gospodarstvo moglo dobro podnijeti zabranu. Glavni razlozi: većina ruskog plina već je zamijenjena drugim izvorima, a EU je značajno uložio u energetsku sigurnost – od novih LNG terminala, preko jačanja međudržavnih plinovoda do sklapanja novih ugovora s Norveškom, SAD-om, Katarom i Alžirom.

Europske plinske zalihe tijekom ljeta 2024. napunjene su rekordnom brzinom, a zemlje poput Njemačke, Francuske i Nizozemske dostigle su razinu popunjenosti od preko 90 posto već krajem ljeta.

Hoće li zabrana utjecati na cijene plina?

Europska komisija procjenjuje da potrošači ne bi trebali osjetiti ozbiljne posljedice. Plan je osmišljen tako da se izbjegnu nestašice i da se rast cijena drži pod kontrolom. Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen istaknuo je da nijedna članica ne bi trebala imati problema s opskrbom te da je cilj zadržati cijene što je moguće nižima.

Stručnjaci predviđaju eventualni kratkoročni rast cijena, ali srednjoročno i dugoročno očekuje se njihov pad – zahvaljujući većoj energetskoj učinkovitosti, smanjenoj potrošnji u industriji i sve većem udjelu obnovljivih izvora energije. Usto, globalno povećanje LNG kapaciteta nakon 2026. dodatno bi moglo stabilizirati cijene.

Može li zabrana ubrzati energetsku tranziciju?

Analitičari smatraju da bi plan EU-a mogao ubrzati ulaganja u obnovljive izvore i tehnologije poput zelenog vodika. Posebno u energetski intenzivnim industrijama poput kemijske, metalne i građevinske.

Također se očekuje veće oslanjanje na toplinske pumpe, energetsku obnovu zgrada i razvoj lokalnih toplinskih mreža – sustava koji više zgrada opskrbljuju toplinom iz jedne centralne jedinice. Ovakve mreže već se sada smatraju ključnima za dekarbonizaciju grijanja u urbanim sredinama.