Svaki dan tisuće ljudi s naprtnjačama u kojima nose nekoliko rezervnih komada odjeće i novac, koje im usput nisu opljačkali kriminalci ili karteli, stižu na granicu SAD-a i Meksika, iscrpljeni višetjednim pješačenjem.

Uglavnom su to ljudi iz Venezuele, Gvatemale ili iz Meksika te u improviziranim kampovima čekaju priliku za prelazak granice. Odnedavno je među njima sve veći broj državljana Kine.

Iznenađujući novi trend krenuo je lani. U prvih 11 mjeseci 2023. godine, prema službenim podacima, više od 30.000 kineskih državljana ilegalno je ušlo u SAD iz Meksika. Za usporedbu, u prethodnom desetljeću godišnje je svega 1500 Kineza ilegalno prelazilo u SAD, piše CNN.

Povećan priljev govori da je u Kini došlo do pogoršanja ekonomske situacije. Mnogi koji su otišli govore o teškim životnim uvjetima. Tri godine karantene i strogih ograničenja zbog covida ostavili su mnoge ljude bez posla dok se nadzor vladajuće Komunističke partije nad svim aspektima života samo pojačava.

Sam kineski predsjednik Xi Jinping u novogodišnjem televizijskom obraćanju priznao je da su zemlju snašli ekonomski problemi.

Xi je u nastupu nahvalio kineska ekonomska postignuća u 2023. i ohrabrio narod, no nakon toga rekao je da će se neka poduzeća suočiti s teškoćama, a neki će imati problema s pronalaženjem posla. Takvi komentari predsjednika države i Komunističke stranke su rijetki.

Zaboravlja se i na to da Kinezi trpe mnoga ograničenja u privatnom životu. Država guši slobodu govora, civilnog društva i vjere u zemlji od 1,4 milijarde stanovnika.

'Mi smo kršćani', rekao je jednostavno uredno odjeven sredovječni Kinez kada su ga upitali što ga je dovelo na granicu Meksika i SAD-a – u izbjeglički kamp tisućama kilometara od doma.

Migranti iz cijeloga svijeta posljednjih mjeseci preplavili su jugozapadnu američku granicu ilegalnim prelascima. Većina njih zatraži azil nakon što uđu u SAD.

Državljani Kine na putu su da postanu najbrže rastuća skupina ilegalnih migranata, prema CNN-ovoj analizi najnovijih podataka o graničnim prijelazima.

A kako raste broj onih koji bježe, raste mreža pojedinaca i tvrtki koji opskrbljuju kineske migrante. Nakon što prelete Tihi ili Atlantski ocean, za mnoge naporna kopnena ruta počinje u Quitu u Ekvadoru – gradu od 2,5 milijuna stanovnika, smještenom visoko u podnožju Anda.

Ekvador je 2022. dokumentirao ulazak oko 13.000 kineskih državljana. U prvih 11 mjeseci 2023. taj je broj porastao na više od 45.000. Nositeljima kineske putovnice nisu potrebne vize za ulazak u zemlju.

Obično za pozamašne naknade lokalni 'poduzetnici' nude razne usluge Kinezima, počevši od prijevoza iz zračne luke do organiziranja boravka u hostelima i organiziranja putovanja na sjever.

Dokazi rastućeg biznisa pojavljuju se diljem Quita. Na autobusnoj stanici prodavač karata ima znak za 'kolumbijsku granicu' ispisan na kineskom. U lokalnoj bolnici koja nudi cijepljenje – što dobro dođe prilikom opasnog prolaska kroz džunglu – medicinska sestra koja govori španjolski na svom stolu drži kineski prijevod obrasca za prijem, piše CNN.

'Uz rubove središnje poslovne četvrti grada sve je veći broj tvrtki povezanih s ovim trendom', govori putnički agent Long Quanwei, a on je emigrirao u Quito iz Kine prije pet godina.

U trgovinama i robnim kućama prodaju se oprema i roba potrebne za putovanje na sjever, a kineske firme nude smještaj, hranu i mjesto za povezivanje s drugima koji idu u tom smjeru, kaže Long.

U jednom od tih hostela, u kojem noćenje s obrocima košta oko 20 dolara, tiskane karte na kineskom jeziku i upute zalijepljene na zid prikazuju detalje svake etape putovanja. Vlasnica procjenjuje da postoji 100 takvih malih tvrtki poput njezine za opskrbu kineskih putnika.

Među njima je Zheng Shiqing, a stigao je početkom prosinca, doletjevši u Ekvador iz Španjolske.

Prilikom prvog pokušaja prolaska kroz Kolumbiju, Zhenga i njegov suputnik opljačkani su pod prijetnjom oružjem. Nakon što su im nestali telefon i novac, vratili se u Quito da se pregrupiraju. Ipak, Zheng je ostao odlučan u namjeri da ode u SAD.

'Za obične ljude preživljavanje u Kini postalo je stvarno teško. Nemojte ni pomišljati na zarađivanje jer vas iskorištavaju ljudi iz više klase', rekao je Zheng za CNN dok se spremao drugi put krenuti u Kolumbiju s posuđenom gotovinom.

Zheng je ispričao kako je ljudima poput njega život postao sve teži, unatoč desetljećima brzog gospodarskog rasta Kine koji je izvukao velik dio stanovništva iz siromaštva.

Počeo je raditi u tvornici miješajući ljepilo za kutije za cipele u kasnim tinejdžerskim godinama, a kasnije je mijenjao radna mjesta. Između ostalog, bio je zaposlenik tvornice za izradu dijelova pametnih telefona za Apple.

Tijekom pandemije bio je zatvoren u drugoj tvornici za proizvodnju internetskih routera, iz koje nije mogao izaći. Nakon završetka karantene, Zheng se prebacio na drugi posao, za koji kaže da mu plaća nikada nije isplaćena, čak ni nakon što je podnio žalbu.

'Nema izlaza… osim ako su vam roditelji službenici ili poslovni ljudi. Ali ako ste iz niže klase, čak i ako se oženite i imate djecu, i dalje ćete slijediti stari put... bolno je samo i razmišljati o tome', rekao je Zheng.

U potrazi za boljim životom on se, poput tisuće drugih Kineza, odlučio za zou xian ili krenuti 'pješačkom rutom' do Amerike. Izraz je postao eufemizam za opasno putovanje, kao i 'globalna putovanja' - jedan od pojmova za pretraživanje koje ljudi mogu unijeti kako bi pronašli online upute na kineskom o tome kako se pripremiti, što učiniti na svakoj etapi puta, pa čak i što reći imigracijskim službenicima.

Pandemijsko zatvaranje, ublaženo prije godinu dana, teško je pogodilo radnički sloj i stanovnike u ruralnim područjima Kine. Gospodarstvo se bori s krizom tržišta nekretnina, visokim dugom lokalne samouprave i posljedicama udara države na privatni sektor, što je ugasilo mnoga radna mjesta.

Nakon što je nezaposlenost mladih u urbanim sredinama prošle godine dosegnula rekordne razine, vlada je u potpunosti prestala objavljivati ​​statističke podatke.

'Zapanjujuće je da toliko mnogo njih ide na opasno putovanje u Južnu Ameriku i do SAD-a kada je zemlja politički vrlo stabilna', rekao je Victor Shih, direktor Kineskog centra 21. stoljeća na Kalifornijskom sveučilištu San Diego, ukazujući na prijašnje emigracije iz Kine potaknute političkim previranjima.

'To sugerira da je značajan dio stanovništva u teškoj ekonomskoj situaciji', dodaje.

Podaci UN-a pokazuju da je broj ljudi iz Kine koji traže politički azil u SAD-u i drugdje diljem svijeta naglo porastao tijekom Xijeve vladavine – popevši se s gotovo 25.000 u 2013. na više od 120.000 u prvih šest mjeseci 2023. godine.