izvrsne vijesti

Deficit državnog proračuna smanjen za čak 15 milijardi kuna, pada i udio duga države u BDP-u

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 22.04.2022 13:51
  • Objavljeno 22.04.2022 u 13:50
Zdravko Marić

Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u petak objavio DZS.

U 2019. suficit je iznosio 969 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je u 2018. deficit bio 116 milijuna kuna ili 0,02 posto BDP-a, podsjetili su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2021. godine dosegnuo je 334,6 milijardi kuna, što čini 79,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, taj dug je u 2020. iznosio 330,4 milijarde kuna, odnosno 87,3 posto BDP-a, u 2019. 293,2 milijarde kuna ili 71,1 posto BDP-a, a u 2018. godini 286,6 milijardi kuna, odnosno 73,3 posto BDP-a.

Kako su istaknuli iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2021. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 14,97 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a, iako poboljšan u odnosu na prethodnu godinu za 7,02 milijarde kuna.

Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

"Razlog manjka proizlazi iz poduzimanja dalekosežnih mjera na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost zbog pandemije bolesti covid-19 te financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana, koje se nastavilo i u 2021. godini", pojasnili su.

Zamjetan trend povećanja poreznih i prihoda od socijalnih doprinosa

U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 83,1 milijardu kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na 2020., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 23,3 milijarde kuna, odnosno 5,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48,9 milijardi kuna te su bili 10,7 posto viši nego u 2020. godini.

"Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju bolesti covid-19, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera. Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija, poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija", naveli su iz DZS-a.

U 2021. su kamatni rashodi iznosili 6,7 milijardi kuna, što je za 10,9 posto manje nego u 2020. kada su iznosili 7,5 milijardi kuna.

Pad investicija za 3,5 posto

No, naveli su iz DZS-a, u 2021. je zabilježen pad investicija, na 20,6 milijardi kuna, što je 3,5 posto manje nego u 2020. godini. "Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2021. iznosili su 591 milijun kuna, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju", napomenuli su.

Iz DZS-a su izvijestili i da je u usporedbi s listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2018. do 2020. revidiran te je u 2018. suficit bio manji za 981 milijun kuna, u 2019. za 233 milijuna kuna, dok je u 2020. deficit bio manji za 141 milijun kuna.

"Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz promjene metodološkog tretmana redovitih transfera iz II. u I. mirovinski stup, ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena", pojasnili su. Nadalje, dodali su iz DZS-a, u obuhvat opće države nakon listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja su pala test tržišnosti ili obavljaju pomoćne funkcije države.

U 2021. primarni deficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 5,7 milijardi kuna ili 1,3 posto BDP-a, što je poboljšanje od 14,5 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije.

Udio duga pao za 7,5 postotnih bodova

Stanje duga konsolidirane opće države (tzv. maastrichtški dug) u 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, uz porast od 13,2 milijarde kuna ili četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro, napomenuto je.

Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a, izvijestili su iz DZS-a.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!