Putem Europskog mehanizma za oporavak i otpornost dosad je državama članicama isplaćeno 367 milijardi eura. Najnovije izvješće Europske komisije otkriva kako se procjenjuje da će se tim isplatama udio javnih ulaganja u ukupnom BDP-u popeti na 3,8 posto, ali i upozorava da se države članice trebaju požuriti u povlačenju sredstava
Mehanizam za oporavak i otpornost približava se svojem roku dovršenja, krajem 2026. godine, ali i dalje potiče reforme i ulaganja u cijelom EU-u. Kao temelj instrumenta NextGenerationEU, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost već je isplaćeno 367 milijardi eura u državama članicama, čime se doprinosi ključnim ciljevima kao što su gospodarska i socijalna otpornost te zelena i digitalna tranzicija.
Iz izvješća Europske komisije objavljenog u srijedu vidljivo je da su se Mehanizmom za oporavak i otpornost povećala javna ulaganja, za koja se očekuje da će ove godine porasti na 3,8 posto BDP-a, u odnosu na 3,2 posto u 2019., ponajprije podupiranjem dekarbonizacije i digitalizacije industrijske proizvodnje i usluga ili uvođenjem više od 900.000 postaja za punjenje "čistih" vozila i povezivanjem 16 milijuna kućanstava brzim internetom.
Mehanizmom se podupire i širok raspon strukturnih reformi usmjerenih i na poticanje dugoročnog rasta te gospodarske i socijalne otpornosti. One uključuju ubrzavanje planiranja i izdavanja dozvola, digitalizaciju javnih usluga, uklanjanje slabosti na tržištu rada ili poboljšanje kvalitete obrazovanja u državama članicama.
"Stotine reformi i ulaganja pomažu poduzećima da pristupe boljoj infrastrukturi, moderniziraju svoje poslovne modele i iskoriste nove mogućnosti. Milijuni građana pak imaju koristi od pristupačnijih javnih usluga, poput poboljšanih zdravstvenih ustanova ili potpornih obrazovnih programa", istaknuo je izvršni potpredsjednik Komisije, Valdis Dombrovskis.
vezane vijesti
Prekogranični učinci
Osim pozitivnog učinka na proizvodnju i zapošljavanje u svakoj državi članici, Mehanizam za oporavak i otpornost ima snažne prekogranične učinke. Naime, kada potražnja raste u jednoj državi članici, ona potiče potražnju za uvozom iz drugih država članica, podupirući rast i zapošljavanje diljem EU-a, pojašnjavaju iz EK.
Sve države članice imaju koristi, a za neke je zbog tih prekograničnih prelijevanja ukupni gospodarski učinak više nego dvostruko veći od njihove nacionalne omotnice Mehanizma za oporavak i otpornost. To odražava duboku gospodarsku integraciju unutar EU-a.
To je važno i zbog zaštite financijskih interesa Unije. Komisija je tijekom prošle godine nastavila surađivati s Europskim revizorskim sudom te je brzo postupila u skladu sa svojim preporukama. Tijekom provedbe vlastitih revizija poduprla je nadzor Suda nad svim isplatama bespovratnih sredstava i u nekoliko revizija uspješnosti povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost. Na temelju nalaza revizije, Komisija je pojačala kontrole kako bi osigurala transparentnost i odgovornost.
Države se trebaju ubrzati
No, brzina provedbe razlikuje se među državama članicama. Budući da Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026., a ukupna financijska omotnica teška je 650 milijardi eura, Komisija poziva članice EU da ubrzaju provedbu svojih planova za oporavak i otpornost. Države članice moraju ostvariti sve ključne etape i ciljne vrijednosti do 31. kolovoza 2026., a Komisija mora izvršiti završna plaćanja do 31. prosinca 2026.
U svojoj komunikaciji iz lipnja "Next Generation EU – Put do 2026." Komisija je dala smjernice za potporu državama članicama u planiranju podnošenja posljednjih zahtjeva za plaćanje 2026., naglašavajući važnost racionalizacije i pojednostavnjenja planova za oporavak i otpornost.
Osiguravanjem jasnoće i provedivosti mjera iz planova države članice mogu ostvariti dogovorene ciljeve bez ugrožavanja ambicija i planova. U tom kontekstu Komisija trenutačno preispituje niz zahtjeva za plaćanje i revidiranih planova za oporavak i otpornost koje je podnijelo nekoliko država članica.
"Ulaskom u završnu fazu, Komisija je i dalje u potpunosti predana bliskoj suradnji s državama članicama kako bi se dodatno pojednostavnili njihovi planovi za oporavak i otpornost, utvrdile odgovarajuće opcije za reviziju i planiralo podnošenje konačnih zahtjeva za plaćanje sljedeće godine. Glavni je cilj pojednostavniti provedbu i ocjenu planova za oporavak i otpornost te osigurati da se ulažu svi napori kako bi se postigli visokokvalitetni rezultati", poručio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme.
Podsjetimo, krajem rujna je Hrvatskoj isplaćena šesta tranša putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 835,6 milijuna eura. Ukupno je putem NPOO-a, Hrvatskoj dosad stiglo 5,3 milijarde, od ukupno predviđenih 10 milijardi eura.
