Kristalina Georgieva

Čelnica MMF-a: Covid-19 mogao bi produbiti nejednakost u Europi

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 23.02.2021 13:23
  • Objavljeno 23.02.2021 u 13:23
Kristalina Georgieva

Kristalina Georgieva

Izvor: EPA / Autor: SHAWN THEW

Pandemija covida-19 mogla bi produbiti razlike u Europi ne budu li vlade rješavale zdravstvenu krizu na globalnoj razini i podupirale gospodarstvo dok kriza ne završi, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)

Kristalina Georgieva pohvalila je u ponedjeljak vlade EU-a zbog više od tri tisuće milijardi eura fiskalnih potpora tvrtkama i kućanstvima, uključujući programe očuvanja radnih mjesta u koje je uključeno više od 54 milijuna radnika.

"Ali put ka oporavku... je neujednačen... zbog razlika u početnim pozicijama, gospodarskoj strukturi i mogućnostima za poduzimanje mjera, što uzrokuje produbljivanje nejednakosti među zemljama i unutar njih samih", upozorila je Georgieva na konferenciji u Europskom parlamentu.

Tako su zemlje EU-a koje se tradicionalno oslanjaju na turizam, poput Španjolske, Grčke i Italije, u 2020. zabilježila pad BDP-a za više od devet posto, dok je u Uniji on u prosjeku pao 6,4 posto.

Prema prognozama MMF-a, do kraja 2022. godine dohodak po stanovniku u središnjoj i istočnoj Europi trebao bi biti 3,8 posto slabiji no što se prognoziralo prije krize, nasuprot zaostatku za samo 1,3 posto u razvijenim gospodarstvima EU-a, napomenula je Georgieva.

Covid će po MMF-u produbiti i nejednakost unutar zemalja, pa će tako posebno teške posljedice krize trpjeti regije koje su prije krize imale niži BDP po stanovniku, manju produktivnost, veći sektor oslonjen na izravan kontakt s klijentima i manje poslova pogodnih za rad na daljinu.

Gubitak milijuna radnih mjesta najteže će pak pogoditi žene i mlade, posebno one s nižim primanjima i štednjom, objašnjava Georgieva.

Cijepljenje okosnica politike

Vlade EU-a zato moraju stvoriti uvjete za oporavak gospodarstva i ublažavanje razlika, stavljajući na prvo mjesto okončanje zdravstvene krize, istaknula je,

"Cijepljenje je ove godine okosnica ekonomske politike, i u Europi i u svijetu. Dok pandemiju ne porazimo posvuda, izlažemo se riziku novih mutacija koje ugrožavaju naš napredak", naglasila je, pozivajući na suradnju u financiranju nabave i distribucije cjepiva.

Vlade također moraju nastaviti podupirati poduzeća i kućanstva sve dok pandemija ne bude suzbijena.

"Potpora mora biti postupno ukinuta nakon trajnog izlaska iz zdravstvene krize, ne prije toga", naglasila je, jer će se u protivnom razlike među zemljama produbiti.

Dugoročno je najvažnija koordinacija zelenih i digitalnih ulaganja, dodala je.

"Naša analiza pokazuje da bi ona mogla potaknuti godišnji rast globalnog BDP-a za oko 0,7 posto u razdoblju od 15 godina, stvarajući milijune novih radnih mjesta", rekla je.

EU je prošle godine pristao zajednički se zadužiti za 750 milijardi eura i utrošiti ih, kroz bespovratnu pomoć i povoljne zajmove, na reforme, te zelena i digitalna ulaganja koja bi potaknula potencijalni rast najranjivijih zemalja.

Ministri financija EU-a za sada žele zadržati fiskalne poticaje, ali će u drugom tromjesečju početi razgovarati o tome kada bi opću potporu svim kompanijama trebalo zamijeniti ciljanom, te kako se nositi s posljedičnim valom stečajeva, objašnjava Reuters.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!