U Europi ne nedostaje obećavajućih tehnoloških pionira, ali mnogi od njih ne uspijevaju se proširiti diljem Europske unije niti držati korak s konkurencijom iz SAD-a i Kine. Razlog je dobro poznat: fragmentirano tržište od 27 država, s različitim pravilima o korporativnom pravu, porezima i zapošljavanju.

Upravo zato Europska komisija u srijedu predstavlja opsežan prijedlog pod nazivom EU Inc., čiji je cilj razbiti te prepreke i olakšati život startupovima. Iako dio te zajednice nije uvjeren da će to biti dovoljno, riječ je o rijetkom pokušaju Bruxellesa da se ozbiljno pozabavi njihovim problemima, piše Politico.

Osnivanje tvrtke u manje od dva dana

Prema nacrtu u koji je uvid imao Politico, osnivači bi ubuduće mogli pokrenuti tvrtku u manje od dva dana, potpuno digitalno i uz trošak do 100 eura. Plan predviđa i mogućnost uvođenja programa vlasništva dionica za zaposlenike na razini cijelog EU-a.

Takav poticaj za brže osnivanje i širenje poslovanja predstavlja značajan zaokret nakon godina tijekom kojih su europski regulatori bili fokusirani na obuzdavanje američkih tehnoloških divova. U tom razdoblju Google, Meta i Apple kažnjeni su milijardama eura kazni, a u međuvremenu su te američke kompanije dosegnule tržišne vrijednosti u bilijunima dolara, dok najvrjednija europska tehnološka tvrtka, nizozemski ASML, vrijedi oko 465 milijardi eura.

'U osnovi, nikoga nije bilo briga i nitko nije obraćao pozornost', rekla je Ann Mettler, članica upravnog odbora fonda EU EIC-a i bivša izvršna direktorica fonda za čiste tehnologije Breakthrough Energy, govoreći o izazovima s kojima se europski startupovi suočavaju pri rastu.

Sada, kada Europa sve više zaostaje za SAD-om i Kinom u tehnološkoj utrci, odjednom su postali strateška imovina, a njihovi problemi politički prioritet. 'To dolazi užasno kasno i pitanje je je li to dovoljno', dodaje Mettler.

Prekretnica ili zakašnjela reakcija?

Europljani nemaju ništa manju ambiciju pokretati tehnološke tvrtke od Amerikanaca ili Kineza. Dapače, Europska komisija je prošle godine objavila da Europa ima čak 35.000 startupova u ranoj fazi, više nego u bilo kojoj drugoj regiji na svijetu. No pravi problemi počinju kada oni žele rasti: proširiti se na veća tržišta, prikupiti kapital ili privući vrhunske talente.

Tada se sudaraju s realnošću: 27 pravnih sustava za osnivanje tvrtki, 27 tržišta kapitala i 27 modela zapošljavanja i nagrađivanja. U takvim uvjetima odlazak iz Europe često postaje najjednostavnija opcija.

Posljedice su već vidljive. U proteklom desetljeću Europa je izgubila više od 700 milijardi eura tržišne vrijednosti tehnoloških kompanija. Europske tvrtke preuzimale su one izvan Europe ili su se odlučivale za izlazak na burze izvan EU-a, pokazuje istraživanje McKinseyja i švedske investicijske grupe EQT.

Taj trend ponovno je otvorio staru raspravu o potrebi stvaranja jedinstvenog europskog tržišta kapitala jer bi omogućilo veća i rizičnija ulaganja.

'Temeljni preduvjet za održiv rast je prava unija štednje i ulaganja, s potpuno integriranim i učinkovitim tržištem kapitala koje štednju usmjerava u produktivne investicije', poručit će čelnici EU-a na samitu u četvrtak, prema nacrtu zaključaka.

Jaz između politike i biznisa

Europska komisija paralelno radi na Zakonu o inovacijama, kojim želi potaknuti države članice da više surađuju sa startupovima kroz javnu nabavu. No taj je prijedlog zasad zapao u probleme; interni nadzor Komisije ga je odbacio, pa je njegova sudbina trenutačno neizvjesna.

U međuvremenu lobisti nastavljaju pritiskati donositelje odluka, upozoravajući na jaz između politike i stvarnosti poslovanja. 'Velik dio europskih politika donose ljudi koji zapravo ne znaju ništa o poslovanju, prodaji ili stvarnoj potrebi za tržištem i potražnjom', zaključuje Mettler.