mršavo u susjedstvu

Bečki institut: Hrvatska ove godine s većim rastom od Srbije

  • Autor: Siniša Malus
  • Zadnja izmjena 20.10.2021 15:39
  • Objavljeno 20.10.2021 u 15:39
Hrvatska i Srbija - ilustracija

Hrvatska i Srbija - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Hrvatskoj ekonomiji predviđa se u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose snažan rast u ovoj i idućim godinama.

Institut za Hrvatsku predviđa da će, zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni, oporavku osobne potrošnje i europskih fondova, 2021. godine imati jači rast BDP -a od većine zemalja Europske unije te da će iznositi 7,2 posto. Iako se srpski predsjednik Vučić često pokušava hvaliti jačim rastom srpske ekonomije u usporedbi s hrvatskom, to nije tako, predviđaju iz Bečkog instituta.

Za Srbiju se, naime, ove godine predviđa rast od 6,6 posto. Izvješće upozorava da postoje tri čimbenika koji bi potencijalno mogli usporiti ekonomski rast Srbije u narednom razdoblju, a to su globalni problemi u automobilskoj industriji, fiskalna konsolidacija koju je najavila srbijanska vlada i najnovije političke napetosti u regiji.

Regionalni lider bit će Turska s 9,1 posto rasta, Crna Gora sa 8,4 posto i Moldavija sa osam posto, ocijenio je WiiW, uz ogradu da Crna Gora i Moldavija polaze s vrlo niske razine. Crna Gora je u 2020. godini zabilježila pad BDP od 15,7 posto.

Prema WiiW -u, glavni pokretač gospodarskog rasta u zemljama srednje i jugoistočne Europe bila je i ostala osobna potrošnja koja je naglo porasla s prosječnih 14,5 posto u drugom tromjesečju.

U tom su razdoblju ulaganja također u prosjeku porasla za gotovo 18%, no dobar dio tih ulaganja pao je na velike projekte koje provodi Estonija, prvenstveno na području biotehnologije i proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa.

  • +7
  • +4

Aleksandar Vučić posjetio Taktičko-tehnički zbor na beogradskom Ušću

Izvor: Pixsell / Autor: B.P./ATAImages

U zemljama regije, zahvaljujući globalnom gospodarskom rastu i buđenju turizma, izvozno se gospodarstvo značajno oporavilo, ali na industriju, kao i u zapadnoj Europi, utječe nedostatak materijala, poput nedostatka mikročipova u automobilska industrija.

Sredstva iz fonda EU za oporavak nakon pandemije unijet će dodatnu dinamiku u gospodarski rast istočnih članica EU. Tako bi, primjerice, Rumunjska mogla povući ukupno 29 milijardi eura iz tog fonda do 2026. godine, što bi u njezinom slučaju moglo generirati dodatni rast BDP -a do 3,1 postotna boda godišnje.

Utoliko Bečki institut vjeruje da je perspektiva za zemlje CESEE-a dobra i za sljedeće godine, iako će prosječni rast 2022. pasti na 3,7 posto, a 2023. na 3,5 posto. U sljedeće dvije godine, preliminarna prognoza za Srbiju iznosi 4,6 posto i 4,5 posto. Institut predviđa najveći rast u tom razdoblju za Hrvatsku (5 posto) te Crnu Goru i Kosovo (4,8 posto).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!