Mnogi vozači voze ‘do zadnje kapi’, ali ta navika može imati posljedice. Iako su moderni motori otporniji nego nekad, vožnja na rezervi i ostanak bez goriva i dalje mogu uzrokovati probleme.
Vožnja na rezervi često se smatra bezazlenom navikom, ali stvarnost je malo drukčija. Kada se spremnik približi dnu, u sustav goriva mogu se povući nečistoće i talog koji se godinama nakupljaju u spremniku.
Ti sitni ostaci mogu završiti u sustavu ubrizgavanja, što dugoročno može dovesti do oštećenja i skupljih popravaka. Drugim riječima, problem se ne vidi odmah, ali se s vremenom može razviti.
Kod starijih automobila posljedice su bile još izraženije. Često su stradavale pumpe goriva i injektori, a dizelski motori s mehaničkim ubrizgavanjem znali su biti posebno osjetljivi i teško se ponovno pokretati nakon što ostanu bez goriva.
Moderni motori su bolji, ali ne i bez problema
Današnji motori su robusniji i otporniji na takve situacije, ali nisu potpuno zaštićeni. I dalje vrijedi isto pravilo – što je manje goriva u spremniku, to je veći rizik da će se nečistoće povući u sustav.
Osim toga, gorivo ima i dodatnu funkciju – hladi pumpu goriva. Kada ga je premalo, pumpa može raditi u nepovoljnim uvjetima, što dugoročno može skratiti njezin vijek trajanja.
Što se događa kad ostanete bez goriva
Ako automobil potpuno ostane bez goriva i motor se ugasi, posljedice mogu biti dodatne. Sustav ubrizgavanja može ostati bez tlaka, a kod nekih motora potrebno je više pokušaja ili intervencija da bi se vozilo ponovno pokrenulo.
U ekstremnim slučajevima može doći i do dodatnog trošenja ili oštećenja komponenti, posebno ako se takve situacije ponavljaju.
Iako moderni automobili mogu izdržati povremenu vožnju na rezervi, stručnjaci savjetuju da se to ne pretvori u naviku. Najjednostavnije pravilo je držati razinu goriva iznad četvrtine spremnika i ne čekati da se lampica redovito pali.