Čuvar željezničko-cestovnog prijelaza kasnije je pravomoćno osuđen jer nije aktivirao spuštanje polubranika niti uključio svjetlosnu i zvučnu signalizaciju. Ipak, sud je zaključio da odgovornost nije bila samo na njemu.

Vozaču je pripisano 50 posto odgovornosti za nastalu štetu.

Takvu je odluku 19. veljače 2025. donio Županijski sud u Slavonskom Brodu, a slučaj je analizirala Revija HAK. Presuda pokazuje pravilo koje mnogi vozači vjerojatno ne očekuju: Podignuta rampa i ugašena signalizacija ne oslobađaju ih obveze da poštuju ostale prometne znakove i osobno se uvjere da prugom ne dolazi vlak.

Čuvar prijelaza osuđen, ali ni vozač nije oslobođen odgovornosti

U ovom slučaju nije bilo sporno da je djelatnik zadužen za prijelaz napravio težak propust.

Dobio je najavu nailaska vlaka, ali nije pritisnuo prekidač kojim bi se aktivirali svjetlosno i zvučno upozorenje te spuštanje polubranika. Zbog toga je pravomoćno osuđen u kaznenom postupku.

Vozač je, vidjevši podignutu rampu i ugašenu signalizaciju, zaključio da je prijelaz slobodan. Usporio je i nastavio voziti preko tračnica, ali se prije toga nije potpuno zaustavio.

Upravo je taj detalj odlučio postupak.

Na prijelazu je, uz ostale znakove upozorenja, bio postavljen znak STOP. Sud je zaključio da se vozač morao zaustaviti bez obzira na položaj polubranika i činjenicu da ga svjetla i zvučni signal nisu upozoravali na vlak.

Nakon zaustavljanja morao se uvjeriti da je prijelaz doista slobodan i tek tada nastaviti vožnju.

Budući da je samo usporio i krenuo preko pruge, sud je utvrdio da je i on pridonio nastanku nesreće. Odgovornost vozača i HŽ Infrastrukture zato je podijeljena u omjeru 50:50.

Dvije pogreške dovele su do iste nesreće

Odluka na prvi pogled može djelovati teško razumljivo. Ako je čuvar prijelaza dokazano pogriješio i signalizacija nije radila kako je trebala, kako vozač može snositi polovicu odgovornosti?

Sud je zaključio da su postojala dva zasebna uzroka nesreće.

Prvi je bio propust djelatnika da zatvori prijelaz i upozori vozače na dolazak vlaka. Drugi je bio vozačev propust da se zaustavi na znaku STOP i prije prelaska tračnica provjeri dolazi li vlak.

Da je čuvar obavio svoju dužnost, vozilo se ne bi našlo na pruzi. Međutim, sud je istodobno procijenio da se nesreća mogla izbjeći i da se vozač zaustavio te uvjerio da je prijelaz slobodan.

Podignuti polubranik zato nije imao veću snagu od znaka STOP. Vozač se nije smio osloniti samo na pretpostavku da je prijelaz siguran zato što sustav nije upozoravao na opasnost.

Što zakon traži od vozača?

Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač koji se približava prijelazu preko željezničke pruge mora prilagoditi vožnju tako da automobil može zaustaviti prije uređaja za zatvaranje prometa, signalizacije ili prije samog stupanja na prugu.

Zakon također izričito zahtijeva da se željeznička pruga prelazi s potrebnim oprezom.

Na prijelazu bez uređaja za zatvaranje prometa ili signalizacije vozač se mora zaustaviti i smije krenuti tek kada se uvjeri da prugom ne dolazi vlak. U ovom slučaju uređaji su postojali, ali je dodatnu, nedvosmislenu obvezu zaustavljanja stvarao znak STOP.

To znači da rampa, svjetla i zvučni signal predstavljaju važan sloj zaštite, ali nisu zamjena za vozačevu obvezu poštovanja znakova i provjere situacije.

Tehnika se može pokvariti, a čovjek zadužen za upravljanje prijelazom može pogriješiti. Upravo se to dogodilo u slučaju o kojem je odlučivao Županijski sud.

Podignuta rampa nije jamstvo da vlak ne dolazi

Poruka presude zato je neugodna, ali vrlo jasna. Vozač se ne može potpuno pouzdati u podignutu rampu ako mu prometni znak nalaže zaustavljanje.

Na znaku STOP mora doista stati - nije dovoljno samo smanjiti brzinu. Nakon toga treba pogledati u oba smjera, oslušnuti i prije prelaska biti siguran da se vlak ne približava.

To je posebno važno na prijelazima sa slabijom preglednošću, u mraku, magli ili u uvjetima u kojima se vlak teško može pravodobno uočiti. Približavajući se prijelazu, treba smanjiti glasnoću glazbe i ukloniti sve što ometa sluh i koncentraciju.

U ovom slučaju sustav koji je trebao zaštititi vozača potpuno je zakazao, a osoba odgovorna za njegovo aktiviranje zbog toga je osuđena. Sud je unatoč tome zaključio da je i vozač mogao spriječiti nesreću poštovanjem znaka STOP.

Zbog toga mu je pripisana polovica odgovornosti za štetu.

Podignuta rampa, drugim riječima, znači da bi prijelaz trebao biti slobodan. Ne znači da vozač više ne mora gledati znakove, zaustaviti automobil i provjeriti dolazi li vlak.