Posebno je zanimljiva situacija u Njemačkoj, odakle se u Hrvatsku tradicionalno nabavlja velik broj rabljenih vozila. Može li pojeftinjenje dizelaša u Europi postati dobra prilika za hrvatske kupce ili će dodatni troškovi unosa automobila poništiti moguću uštedu?

Europsko tržište rabljenih automobila prolazi kroz promjene. Električni automobili dobivaju sve veći prostor, ponuda hibrida raste, a dizelaši, koji su godinama bili jedan od najpoželjnijih izbora za vozače s velikom godišnjom kilometražom, na dijelu tržišta postupno gube vrijednost.

Ipak, situacija nije jednaka u svim europskim državama. Dok Norveška, zbog izrazito velike zastupljenosti električnih vozila, bilježi snažnije promjene, u Njemačkoj je pojeftinjenje dizelaša znatno umjerenije.

Za hrvatske kupce posebno su važni upravo njemački podaci.

Dizelaši u Njemačkoj jeftiniji nego prije godinu dana

Prema podacima AutoScout24, jednog od najvećih europskih internetskih oglasnika za automobile, prosječna oglašena cijena rabljenog dizelaša u Njemačkoj u rujnu 2026. iznosila je 26.991 euro. To je približno četiri posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

U istom razdoblju prosječne cijene rabljenih benzinskih automobila smanjene su za 4,1 posto, dok su električni automobili poskupjeli za 12,6 posto.

U rujnu su rabljeni električni automobili u Njemačkoj u prosjeku oglašavani za 39.006 eura, dok je prosječna cijena benzinskih modela iznosila 23.944 eura.

Podaci pokazuju da dizelaši nisu jedina vrsta automobila koja gubi vrijednost, ali i da se tržište električnih vozila kreće drukčijim smjerom.

Posebno je zanimljivo što je potražnja za rabljenim električnim automobilima u rujnu porasla za 26,8 posto u odnosu na kolovoz, dok je kod dizelaša rast iznosio samo 2,7 posto.

U Norveškoj dizelaši gube i petinu vrijednosti

Još izraženiji pad cijena bilježi se u Norveškoj, zemlji koja je među svjetskim predvodnicima u prelasku na električnu mobilnost.

Prema podacima tvrtke Nettbil, cijene rabljenih dizelskih automobila između trećeg tromjesečja 2025. i istog razdoblja 2026. pale su za 18 posto.

U istom razdoblju benzinski automobili pojeftinili su za 14,8 posto.

Podaci norveškog oglasnika Finn pokazuju još izraženiji pad oglašenih cijena dizelaša, od 21 posto između prvog i trećeg tromjesečja 2026. godine.

Istodobno su oglašene cijene električnih automobila porasle za 8,3 posto.

Ipak, norveško tržište vrlo je specifično i ne može se izravno uspoređivati s hrvatskim. Ondje je prijelaz na električne automobile znatno odmaknuo, dok u Hrvatskoj vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i dalje imaju važnu ulogu.

Što se događa u Italiji i Francuskoj?

Slični trendovi vidljivi su i na drugim velikim europskim tržištima.

Prema analizi AutoUnclea, prosječna cijena rabljenog dizelaša u Italiji smanjila se s približno 18.000 eura početkom 2024. na oko 16.600 eura u prvom tromjesečju 2026. Istodobno se udio dizelaša u prodaji rabljenih automobila kod trgovaca smanjio sa 65,3 posto u prvom tromjesečju 2021. na 46,6 posto početkom 2026.

U Francuskoj se također smanjuje zastupljenost dizelaša.

Prema podacima AutoScout24 France, broj registracija rabljenih dizelskih automobila u lipnju 2026. bio je 12,1 posto manji nego godinu ranije. Njihov tržišni udio pao je s 45,7 na 40,5 posto.

To ne znači nužno da su cijene u Francuskoj pale istim tempom, ali pokazuje da dizelski automobili postupno gube dio tržišta.

Mogu li hrvatski kupci profitirati?

Za hrvatske vozače najvažnije je pitanje hoće li se pad cijena u inozemstvu preliti na domaće tržište.

U prvoj polovici 2026. u Hrvatskoj je prvi put registrirano 40.397 rabljenih osobnih automobila, gotovo 12 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je prvi put registrirano 44.012 novih automobila.

Iako je broj rabljenih vozila smanjen, riječ je o tržištu koje i dalje ima velik utjecaj na ponudu automobila u Hrvatskoj.

Niže cijene u Njemačkoj i drugim europskim državama mogle bi otvoriti prostor za povoljniju nabavu pojedinih dizelskih modela.

Međutim, to ne znači da će svaki automobil koji u Njemačkoj pojeftini automatski biti jednako povoljniji i hrvatskom kupcu.

Na cijenu treba dodati i troškove uvosa u Hrvatsku

Pri kupnji rabljenog automobila iz druge države članice Europske unije potrebno je računati na dodatne troškove.

Među njima su posebni porez na motorna vozila (PPMV), postupak utvrđivanja sukladnosti, naknada za gospodarenje otpadnim vozilima, eventualne pristojbe te troškovi prijevoza i registracije. Posebni porez ovisi o karakteristikama vozila, uključujući emisiju CO2, vrijednost i starost automobila.

Zato se može dogoditi da automobil koji u Njemačkoj izgleda vrlo povoljno nakon svih davanja više ne predstavlja posebno dobru kupnju. Posebnu pozornost treba posvetiti dizelašima s većom emisijom CO2 jer porez može znatno utjecati na konačnu računicu.

Pad cijena u dijelu Europe može biti dobra vijest za vozače koji godišnje prelaze mnogo kilometara, osobito na autocestama i otvorenim cestama.

Za takve potrebe moderan dizelski automobil i dalje može biti ekonomičan izbor.