Međutim, velika ADAC-ova statistika kvarova za 2026. pokazuje upravo suprotno - automobili su tijekom posljednjih deset godina postali pouzdaniji.

Njemački autoklub analizirao je učestalost kvarova 158 serija vozila čak 27 proizvođača. Da bi neki model uopće ušao u statistiku, mora imati najmanje 7000 registriranih primjeraka tijekom dvije godine. Uzorak je golem. ADAC-ova služba pomoći na cesti prošle je godine intervenirala više od 3,7 milijuna puta.

Posebno je zanimljiva usporedba pouzdanosti kroz vrijeme. Godine 2015. vjerojatnost kvara pet godina starog automobila iznosila je 3,6 posto. Deset godina kasnije, odnosno 2025., pala je na 2,1 posto. Kod deset godina starih automobila napredak je još izraženiji. Učestalost kvarova pala je sa 6,5 na 3,1 posto. Drugim riječima, kod vozila te starosti rizik kvara gotovo se prepolovio.

Automobili su sve stariji, ali kvarova je manje

Rezultat je još zanimljiviji kada se uzme u obzir da njemački vozni park istodobno postaje sve stariji. Prosječna starost svih registriranih automobila porasla je s nešto više od osam godina 2014. na približno 11 godina 2025. Prosječna starost automobila kojima je ADAC pružao pomoć na cesti također je rasla - s oko 11 na gotovo 14 godina.

Stručnjaci ADAC-a kao moguće razloge veće pouzdanosti navode kontinuirani razvoj automobilskih komponenti i poboljšanja proizvodnih procesa.

'Međutim, budući da prosječna starost vozila u Njemačkoj nastavlja rasti, naši tehničari službe pomoći na cesti i dalje su vrlo traženi', rekao je Thomas Reynartz, voditelj ADAC-ove službe pomoći na cesti.

Posebno dobre rezultate kroz statistiku ostvaruju Audi, BMW, Mercedes-Benz i marke Volkswagen grupe, ali i Mitsubishi te Tesla.

Među najmanjim automobilima ADAC izdvaja Daciju Spring, Škodu Citigo, Suzuki Ignis, Toyotu Aygo i Volkswagen up!.

U kategoriji malih automobila među pouzdanijima su Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona i Ibiza, Škoda Fabia, Kamiq i Yeti, Suzuki Swift i Vitara te Volkswagen Polo, T-Cross i Taigo.

U nižoj srednjoj klasi dobre rezultate bilježe Audi A3, Q2 i Q3, BMW serije 1 i 2, iX1 i X2, Cupra Born, Formentor i Leon, Mazda CX-5, Mercedes-Benz A i B klase te EQA, MG4, Mitsubishi ASX i Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca i Leon, Škoda Karoq, Rapid i Scala, Volvo XC40 te Volkswagen Beetle, Golf, ID.3, Caddy, T-Roc, Tiguan i Touran.

Među automobilima srednje klase istaknuli su se Audi A4, A5, Q4 e-tron i Q5, BMW serije 3 i 4, i4 i X3, Mercedes-Benz GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3 i Model Y te Volkswagen ID.4 i Passat.

U višoj srednjoj klasi među pouzdanima su Audi e-tron odnosno Q8 e-tron, BMW serije 5 i X5, Mercedes-Benz GLE i Volkswagen Arteon. Među kombijima posebno se istaknuo Mercedes-Benz Sprinter.

Koji modeli imaju najviše problema?

Na drugoj strani statistike nalaze se modeli i pojedine godine proizvodnje kod kojih je ADAC zabilježio natprosječno mnogo intervencija.

Među manjim automobilima izdvajaju se Opel Meriva iz 2016. i 2017., Toyota Yaris iz razdoblja od 2021. do 2023. te Yaris Cross iz 2022. i 2023.

U nižoj srednjoj klasi problematičniji rezultati zabilježeni su kod Nissana Qashqaija iz 2019., Renaulta Scénica iz 2018. i 2019., Toyote Corolle iz 2023., Toyote C-HR iz razdoblja od 2020. do 2022., Mazde 3 i CX-30 iz 2020. te Forda Kuge iz 2021.

U srednjoj klasi na popisu su Opel Insignia iz razdoblja od 2016. do 2019. te iz 2022., Toyota RAV4 iz razdoblja od 2017. do 2022., Ford S-Max iz razdoblja od 2016. do 2018. i Hyundai Ioniq 5 iz 2022. i 2023.

Kod kombija se izdvajaju Renault Master iz 2019. te Fiat Ducato iz više godišta između 2016. i 2023.

Važno je pritom naglasiti da se ADAC-ovi rezultati odnose na konkretna godišta modela, a ne nužno na sve primjerke i sve generacije pojedinog automobila.

Najveći neprijatelj i dalje je obični akumulator

Unatoč sve naprednijim pogonskim sklopovima i elektronici, najčešći uzrok kvara ostao je prilično tradicionalan - 12-voltni akumulator.

Godine 2015. bio je odgovoran za 35,7 posto svih kvarova, dok je prošle godine njegov udio narastao na čak 45,4 posto. Godinu ranije iznosio je 44,9 posto.

Na drugom mjestu nalaze se motor i elektronika motora s udjelom od 21,8 posto. Problemi sa starterom, alternatorom, električnim sustavom ili rasvjetom odgovorni su za 10,4 posto kvarova, gume za 8,9 posto, a sustavi zaključavanja za 6,8 posto.

U statistici se posebno ističe nekoliko Toyotinih modela. Kod Yarisa, Yarisa Crossa, RAV4 i C-HR-a glavni uzrok problema također je 12-voltni akumulator. Toyota je zbog toga od veljače 2024. počela uvoditi korektivne mjere, ali ADAC-ova statistika za 2025. još ne pokazuje jasno poboljšanje kod pogođenih modela.

I Hyundai Ioniq 5 ima povećan broj kvarova povezanih s 12-voltnim sustavom. U njegovu slučaju ADAC ukazuje na probleme s integriranom jedinicom za upravljanje punjenjem ICCU, koja je među ostalim zadužena za opskrbu 12-voltne baterije. Ako sustav ne radi pravilno, baterija se može nedovoljno puniti, što može dovesti do problema s niskonaponskom električnom mrežom automobila.

Električni automobili zasad pouzdaniji

ADAC-ovi podaci donose zanimljiv rezultat i u usporedbi električnih automobila s modelima s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Kod automobila starih četiri godine električni modeli imali su 6,5 kvarova na 1000 vozila, dok je kod jednako starih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem zabilježeno 12,5 kvarova na 1000 vozila. U toj dobnoj skupini električni automobili tako imaju približno upola manju stopu kvarova.

Ipak, ADAC upozorava da rezultate treba promatrati u kontekstu. Električni vozni park u prosjeku je mlađi, a električni pogon ima i manje mehanički složenih komponenti od klasičnog motora s unutarnjim izgaranjem.

Glavna poruka statistike ipak je prilično jasna - unatoč sve većoj tehnološkoj složenosti, moderni automobili nisu postali nepouzdaniji. Podaci iz posljednjih deset godina čak pokazuju da prosječno mogu dulje ostati funkcionalni prije nego što završe uz cestu čekajući pomoć.