Revija HAK upozorava da hrvatski propisi ne poznaju kategoriju 'samo sam se naslonio' - ako vozilom u pokretu dodirnete drugo vozilo i nastane materijalna šteta, riječ je o prometnoj nesreći.

Koliko je ta granica jasna pokazuje i pravomoćna presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, iz travnja 2026. godine.

Vozač se u tom slučaju branio tvrdnjom da nije bilo pravog sudara, nego samo laganog kontakta s drugim vozilom. Tvrdio je da udarac nije ni osjetio, a štetu na svom automobilu opisao je kao zanemarivu ogrebotinu.

Sud takvo objašnjenje nije prihvatio. 'Svaki kontakt između dva vozila predstavlja sudar neovisno o intenzitetu', zaključio je sud.

Mala ogrebotina može postati vrlo skup problem

Zakon o sigurnosti prometa na cestama prometnu nesreću definira i kao događaj u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu, a nastala je materijalna šteta. Dakle, nije potrebno da automobil bude ozbiljno razbijen niti da šteta bude velika.

Revija HAK upozorava da u takvoj situaciji vozač može aktivirati nekoliko prekršajnih odredbi.

Ako prilikom isparkiravanja, vožnje unatrag ili druge radnje vozilom ne provjeri može li je izvesti bez opasnosti za tuđu imovinu, propisana je kazna od 130 eura.

Ako je tim prekršajem izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazna se povećava za dodatnih 130 eura.

No najveći problem nastaje ako vozač nakon toga jednostavno ode. Ako vlasnika oštećenog automobila nema na mjestu događaja, vozač koji je izazvao nesreću dužan mu je ostaviti podatke o sebi i vozilu. Za napuštanje mjesta nesreće bez ostavljanja podataka zakon predviđa kaznu od 390 do 920 eura.

Kada se zbroje osnovni prekršaj, dodatak zbog izazivanja prometne nesreće i najviša kazna za odlazak bez ostavljanja podataka, novčani iznos može dosegnuti 1180 eura.

A novac nije jedina posljedica. Za odlazak s mjesta prometne nesreće bez ostavljanja podataka zakon predviđa i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci te tri negativna prekršajna boda.

Nepropisno parkiran automobil nije opravdanje

Zanimljiv je i drugi dio slučaja o kojem piše Revija HAK.

Vozač je tvrdio da je automobil koji je oštetio bio nepropisno parkiran te da se nesreća ne bi ni dogodila da ga vlasnik nije ostavio na tom mjestu.

Ni taj argument ne oslobađa vozača odgovornosti za kontakt.

Sud je, međutim, činjenicu da je oštećeno vozilo bilo nepropisno parkirano uzeo u obzir kao olakotnu okolnost prilikom odmjeravanja kazne. Kao olakotne okolnosti u konkretnom slučaju uzeti su i mala materijalna šteta te činjenica da vozač ranije nije bio prekršajno osuđivan.

Sud mu je zato izrekao blaže kazne od zakonski propisanih. Za dva ključna prekršaja određene su kazne od 90 i 120 eura, a zajedno s kaznom za nepropisno parkiranje njegova vlastitog vozila ukupna kazna iznosila je 240 eura. Sud mu u tom konkretnom slučaju nije izrekao zabranu upravljanja.

Što napraviti ako oštetite parkirani automobil?

Ako prilikom parkiranja ili isparkiravanja oštetite tuđe vozilo, najgora odluka je otići kao da se ništa nije dogodilo.

Ako je vlasnik prisutan, potrebno je razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima odnosno ispuniti Europsko izvješće o prometnoj nesreći.

Ako vlasnika nema, zakon nalaže da mu ostavite podatke o sebi i vozilu kojim je prouzročena šteta. Revija HAK savjetuje i da fotografirate mjesto događaja, oštećenje te činjenicu da ste podatke ostavili.

Jedna mala ogrebotina tako doista može prerasti u vrlo skup problem. Ključna poruka sudske prakse vrlo je jednostavna - nije važno jeste li kontakt nazvali 'naslanjanjem', 'češkanjem' ili bezazlenim dodirom. Ako je nastala materijalna šteta, zakon to tretira kao prometnu nesreću.