LOPTICA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Zašto se Kosor odjednom predomislila o Zakonu o golfu?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 25.05.2011 14:40
  • Objavljeno 25.05.2011 u 12:47
jadranka kosor šibenik

jadranka kosor šibenik

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Da izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, o kojima se danas raspravlja u Saboru, potiču špekulacije zemljom, lokalnu korupciju te nepovratno smanjenje poljoprivrednih površina, upozorio je početkom godine u svojem dopisu Vladi i sam ministar uprave Davorin Mlakar. No osim što se premijerka Jadranka Kosor na to očito oglušila, sad se još nastoji prikazati prosvijetljenom oko Zakona o golfu, za koji najednom smatra da ga treba ukinuti, premda mu se ranije nije protivila

S obzirom da je Vlada u travnju 2010. godine izmjenama Zakona o golfu izbrisala odredbu prema kojoj su igrališta za golf od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a tu je i navodni strah u Vladi da će Ustavni sud taj zakon, jednom kad konačno dođe na red, srušiti, postaje jasnija naknadna pamet Kosor, koja je prekjučer najavila da će vladajućoj koaliciji predložiti ukidanje Zakona o golfu.

Iako Kosor nije dodala nikakvo daljnje objašnjenje, nego je samo kazala da 'i bez zakona možemo graditi golf terene', pozivajući se tobože na mišljenje nevladinih udruga, na što Kosor misli postalo je jasnije upravo nakon što je Koalicija udruga (Zelena akcija, Transparency International Hrvatska, GONG, Pravo na grad, Zelena Istra, Eko - Zadar, Srđ je naš), zajedno s nacionalnom mrežom 42 udruge za zaštitu okoliša Zeleni forum, upoznala javnost s mišljenjem ministra DavorinaMlakara.

Naime, postupak izvlaštenja više neće biti moguć kroz Zakon o golfu, nego će se isti provoditi sukladno Zakonu o izvlaštenju, kazao je još prije više od godinu dana ministar turizma Damir Bajs, a Koalicija udruga i danas upozorava da su izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je Vlada poslala u hitnu proceduru, igrališta za golf i dalje izuzeta od plaćanja bilo kakve naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta i traže brisanje te odredbe.

S obzirom na to, premda pozdravljaju Kosoričinu najavu o ukidanju Zakona o golfu, civilne udruge ne misle da će se riješiti taj problem. Naime, kako kaže Tomislav Tomašević iz Zelene akcije: 'Ukidanje Zakona o golfu dobar je korak naprijed i treba ga pozdraviti, no to ne znači i da su otklonjene sve moguće manipulacije. Mi se ne protivimo golfu, nego popratnoj apartmanizaciji i narušavanju prava običnih građana, čije zemljište investitori mogu izvlastiti. Stoga će Vlada pokazati pravu namjeru ukine li odredbu da su igrališta za golf i dalje izuzeta od plaćanja naknade za prenamjenu te ako povuče iz hitne procedure izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu', zaključuje Tomašević.

A upravo je na probleme oko prenamjene poljoprivrednog zemljišta Vladu i premijerku Kosor upozorio još 14. siječnja 2011. ministar Mlakar, potpisavši mišljenje u kojem se protivi hitnim izmjenama i promjeni visine naknade te upozorivši na mogućnost zarade špekulanata. Stoga je i Koalicija udruga uputila zahtjev Saboru kojim traži da se izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu povuku iz hitne procedure te da se zaštiti kvalitetno i visokokvalitetno poljoprivredno zemljište od prenamjene u građevinsko zemljište.

Zašto se Kosor oglušila na Mlakarovo mišljenje?

Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti od glasnogovornika Vlade, kao i od HDZ-ovog koalicijskog partnera, HSS-a, ali bezuspješno. Udruge pak upozoravaju da zakonske izmjene drastično, čak i do deset puta smanjuju dosadašnje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, čime se ne samo potiče nepovratno uništavanje visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta kao resursa za budući razvoj Hrvatske, već i špekulacije zemljom, te se otvara prostor za korupciju prilikom izmjena prostornih planova.

Pixsell

Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Jadranka Kosor i Davorin Mlakar

Naime, kako upozorava Koalicija udruga, za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a koje je nakon izmjene prostornog plana obuhvaćeno granicama građevinskog područja, visina naknade za utvrđivanje promjene namjene mijenja se sa 50 na pet posto, odnosno sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.

Takvo drastično smanjenje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u praksi potiče otkupljivanje jeftinog poljoprivrednog zemljišta te lobiranje za njegovu prenamjenu prilikom izmjena prostornih planova, čime se cijena zemljišta na tržištu preko noći uvećava nekoliko puta. Smanjenjem naknade, takvo ponašanje postaje isplativo jer bi se plaćala samo cijena poljoprivrednog zemljišta koja je i više od 10 puta manja od cijene građevinskog, plus naknada koja bi prema tim zakonskim izmjenama bila u iznosu od samo pet ili 10 posto cijene građevinskog zemljišta.

U obrazloženju izmjena Zakona navodi se da se on usklađuje s odlukom Ustavnog suda donesenom 30. ožujka ove godine, ali Ustavni sud, smatraju udruge, nije tražio smanjenje naknade, nego upravo suprotno – njegovom se odlukom potvrđuje obaveza države da se zaštiti poljoprivredno zemljište od prenamjene u nepoljoprivredne svrhe. Također, udruge upozoravaju da se deseterostrukim smanjenjem naknade smanjuju i prihodi za državni i lokalni proračun, a otvara se i veći prostor za mito i korupciju prilikom izmjena prostornih planova odlukama lokalnih vlasti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi