Povremeni prodori “prave”, snježne zime bude nostalgiju, ali klimatolozi upozoravaju da te epizode nisu povratak starim obrascima, nego izuzeci u sve toplijoj klimi. O tim promjenama u emisiji Studio 4 HRT-a govorili su Tomislav Kozarić iz DHMZ-a i klimatolog akademik Mirko Orlić.

Posljednji hladni val mnogima je djelovao kao povratak zime kakvu pamtimo. I doista, kaže Kozarić, Zagreb nije imao temperaturne minuse oko -15 °C još od 2018., a količina snijega podsjetila je na 2013. godinu. No naglašava da se takvi prodori danas događaju sporadično.

U globalno toplijem sustavu, kaže, zime postaju blaže: češće su kiše nego snijeg, a topliji periodi prevladavaju. Hladni valovi nisu nestali, ali postaju kratke epizode usred dugoročnog trenda zagrijavanja.

Što sve pokreće ove promjene?

Prema Orliću, na vrijeme koje osjećamo danas utječu sljedeći procesi. Prvi je globalno zatopljenje, koje jače pogađa polarne krajeve i time mijenja atmosferu i njezinu cirkulaciju. Drugi je La Niña, faza izrazito hladne vode u Tihom oceanu. Zajedno s El Niñom, toplijim “polom” tog ciklusa, stvara snažne globalne oscilacije koje se mogu pretvoriti u nagle hladnoće ili izvansezonske toplinske valove.

Konačan rezultat na našem terenu određuju ciklone i anticiklone, koje te globalne utjecaje prevode u konkretne vremenske prilike.

Koliko odstupamo od uobičajenog?

Podaci DHMZ-a potvrđuju da je ovo razdoblje u većem dijelu Hrvatske hladnije od prosjeka 1991.–2020. Temperature su bile niže za 1 do 3 °C, dok je samo krajnji jug bio nešto topliji od uobičajenog za početak siječnja.

Snijeg je donijela kombinacija sredozemne ciklone i hladnog zraka nad srednjom Europom. To je scenarij koji je nekad bio čest, a danas sve rjeđi u nizinskim područjima. Planine snijeg još drže, ali trend smanjenja u nižim krajevima je izrazit.

Oceani su ključni

Iako najviše govorimo o temperaturi zraka, najveće klimatske promjene odvijaju se u oceanima. Orlić ističe da čak 90 % topline koju zadržava efekt staklenika završava u morima.

Zagrijavanje nije jednako svugdje: Sredozemlje se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Prosječno povećanje od 0,015 °C godišnje izgleda skromno, ali kroz 40 godina znači i do 2 °C toplije more. Ljeti je nekad 25 °C bilo uobičajeno, a danas je 27 °C “nova norma”.

Zbog toga se Sredozemlje sve češće opisuje kao klimatska vruća točka, odnosno prostor koji se zagrijava brže i snažnije od ostatka planeta.