Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovaj tjedan suočava se s jednim od najvećih izazova u svom mandatu na čelu glavnog izvršnog tijela EU-a. Sud Europske unije u srijedu će donijeti presudu u tzv. aferi Pfizergate, nastaloj zbog njezine razmjene poruka s izvršnim direktorom farmaceutske kompanije Pfizer, Albertom Bourlom, uoči sklapanja golemog ugovora o nabavi cjepiva protiv covida
Presuda bi mogla imati duboke posljedice za europsku politiku transparentnosti i povjerenje javnosti u institucije EU-a. U pitanju nije samo potencijalno kršenje pravila o pristupu dokumentima, već i način na koji se vrh Europske komisije odnosio prema javnoj odgovornosti u trenutku u kojem su se donosile povijesne odluke koje su direktno utjecale na živote stotina milijuna ljudi.
Sve je počelo kada je New York Times otkrio da je Von der Leyen osobno komunicirala s čelnikom Pfizera Albertom Bourlom putem SMS poruka u razdoblju koje je prethodilo sklapanju najvećeg ugovora o cjepivu u povijesti EU-a. Ugovor, potpisan u svibnju 2021., vrijedio je više milijardi eura, a obuhvaćao je narudžbu do 1,8 milijardi doza cjepiva Pfizer-BioNTech za razdoblje 2022. do 2023, piše Politico.
vezane vijesti
Poruke su, prema riječima samog Bourle, omogućile 'izgradnju dubokog povjerenja' i ubrzale pregovore. No postavlja se pitanje zašto nisu bile dostupne javnosti kad su već imale toliku težinu i, još važnije, je li njihovo skrivanje prekršilo europska pravila o transparentnosti.
Sporna klasifikacija: Jesu li SMS-ovi službeni dokumenti?
Ključno pravno pitanje koje sud mora riješiti jest – smatraju li se SMS poruke službenim dokumentima ako se odnose na javnu politiku? Europska komisija tvrdi da poruke nisu arhivirane jer nisu imale administrativnu vrijednost. No mnoge nevladine organizacije, pravnici i članovi Europskog parlamenta smatraju da se komunikacija na bilo kojem kanalu – uključujući SMS i aplikacije poput Signala – mora tretirati kao dio službene korespondencije kada se koristi za donošenje političkih odluka.
Sud je već u više navrata kritizirao Komisiju zbog nepripremljenosti i nejasnih odgovora. Na ročištu u studenom prošle godine odvjetnik Komisije priznao je postojanje poruka, no umanjio je njihovu važnost, tvrdeći da se pregovori o ugovoru nisu odvijali putem SMS-a. Sudac José Martín y Pérez de Nanclares upozorio je da Komisija nije poduzela 'adekvatne mjere' da bi opravdala zašto nije mogla omogućiti pristup porukama.
Pritužbe i istrage
Europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly još je 2022. godine zaključila da je izostanak pokušaja traženja poruka bio čin lošeg upravljanja. U više navrata kritizirala je kulturu netransparentnosti koja se, prema njezinim riječima, ukorijenila unutar Komisije pod vodstvom Von der Leyen.
Uz sve to, slučaj je pod povećalom Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) te ono istražuje moguće nepravilnosti u procesu nabave cjepiva. Šefica EPPO-a Laura Codruța Kövesi potvrdila je da su ispitivani dužnosnici Komisije, iako detalji istrage nisu objavljeni.
U slučaju da sud odluči protiv Komisije, Von der Leyen mogla bi izgubiti političke bodove u ključnom trenutku. Njezin drugi mandat započeo je 1. prosinca, a planira ga provesti u znaku 'jačanja demokracije i transparentnosti'. Presuda bi mogla baciti ozbiljnu sjenu na tu agendu i pružiti municiju protivnicima koji već optužuju Komisiju za centralizaciju moći.
'Ako želimo da građani vjeruju političarima i institucijama, mora postojati jasan fokus na transparentnost. To ovdje očito nedostaje', rekla je zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Tilly Metz.
