Dronovi su, navodno, primijećeni i iznad zračnih luka u Esbjergu, Sønderborgu i Skrydstrupu, na zapadu zemlje, a nekoliko dana ranije izazvali su privremenu obustavu letova i u zračnoj luci u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske, piše Matt Pearson za Deutsche Welle.

Iako nema potvrde da je Rusija umiješana u ove incidente, nedavni upadi na istoku Europe naveli su NATO da se pokrene. Glavni tajnik ovogsaveza Mark Rutte najavio je pokretanje operacije pod nazivom „Istočni stražar“ radi zaštite istočnog boka, kao odgovor na ruske dronove koji ulaze u poljski zračni prostor.

Teško ih je identificirati

Dronove je same po sebi teško identificirati, a suočavanje s njima u okruženju zračne luke predstavlja sasvim drugi izazov u odnosu na ono s čime se bore NATO ili EU.

Dronovi, odnosno različite vrste bespilotnih borbenih letjelica, vojske koriste još od 1970-ih. Danas su dio suvremenog ratovanja, osobito u ratu Rusije protiv Ukrajine. Pri tome je, kako objašnjava Richard Gill, osnivač i direktor tvrtke Drone Defence, ta tehnologija naglo napredovala i na komercijalnom tržištu.

„Dronove je sve lakše nabaviti i koristiti", objašnjava on za DW. „I cijena stalno pada. Ljudi danas u vlastitoj garaži mogu napraviti ono što je prije samo 10 ili 15 godina zahtijevalo napredne vojne kapacitete."

To predstavlja ozbiljan problem za zračne luke, koje moraju strogo nadzirati svoj zračni prostor.

U ratovima se dronovi obaraju stalno, ali u miru, čak i u slučajevima kada sigurnosne službe imaju sumnje, često je nemoguće utvrditi je li neki dron vojni ili rekreativni. A čak i kada je to moguće, postoje ozbiljni sigurnosni problemi.

„Nije lako pogoditi dron kinetičkim projektilima i morate ispaliti mnogo njih da biste imali zadovoljavajuću vjerojatnost pogotka“, kaže Savolainen iz Hybrid CoE, koji u suradnji s EU i NATO-om radi na načinima suprotstavljanja hibridnim prijetnjama. „Čak i ako pogodite, ogromna većina projektila padne na zemlju. Zato ne bih preporučio pucanje u gusto naseljenim područjima, osim ako dron ne predstavlja neposrednu i ozbiljnu prijetnju.“

Zakonodavstvo zaostaje

S obzirom na to da je prijetnju teško procijeniti, a zračne luke su često blizu urbanih zona, opasnost od kolateralne štete, zajedno s cijenom obaranja drona, čini to praktički nemogućim. Gill dodaje da, zbog brzog razvoja dronova, zakonodavstvo zaostaje – a zračne luke to ostavlja ranjivima.

Zračne luke trenutno nemaju pravni temelj za obaranje dronova, a naročito one koje nisu veliki međunarodni čvorovi, nemaju mnogo alata na raspolaganju. Kao rezultat toga često je obustava aktivnosti, obično krajnja mjera ali zapravo prva opcija kada se dronovi primijete u nedozvoljenom prostoru.

Direktor Ryanaira, Michael O’Leary, predložio je da vlade preuzmu trošak za taj problem, a Europska unija donekle se slaže s tim viđenjem. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila jda Unija mora „izgraditi zid protiv dronova“ kako bi se suprotstavila prijetnji. 

Taj „zid“ zajednički je projekt u kojem sudjeluju Poljska, Finska, Estonija, Latvija i Litva, a cilj mu je jačanje obrane na istočnom boku EU. Koristit će slične mjere kao i zračne luke, ali će, što je ključno, možda moći i obarati prijeteće dronove – iako su detalji o tome još nejasni.