Zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu, Gordan Bosanac pozvao je u subotu Osječane da pritužbama Odboru za pritužbe Europskog parlamenta spriječe betonizaciju obale Drave.
Pritužbama tom euro-parlamentarnom odboru zatražili bi djelomičnu izmjenu projekta Uređenja obaloutvrde na desnoj obali rijeke Drave i nasipa Višnjevac Osijek.
vezane vijesti
Kad se jednom pošalje upit s upozorenjem da se neko europsko pravo krši negdje na lokalnoj razini, kao što je slučaj ovdje u Osijeku, onda će se pokrenuti postupak odnosno Europska komisija će morati dati odgovor krši li se ili ne europsko pravo, istaknuo je Bosanac na konferenciji za novinare i dodao da mu je zanimljivo pitanje na koji je način tako zamišljen projekt u skladu s EU Uredbom o obnovi prirode.
Kad je riječ o projektu na Dravi, kaže da je nastala polemika oko toga je li trebalo raditi Studiju utjecaja na okoliš, imajući u vidu da se radi o Natura 2000. području, zbog čega oni koji planiraju projekte moraju biti 'ekstra dodatno oprezni'.
Napomenuo je i da se mnogi europski gradovi "muče" kako bi našli prostora u svojim urbanističkim planovima i vrate zelenilo odnosno maknu beton jer je temperatura u velikim gradovima narasla pa se javni radovi više ne mogu raditi u kolovozu.
Predsjednica osječkog ogranka Platforme Možemo! i gradska vijećnica Katarina Kruhonja zatražila je od investitora projekta "Hrvatskih voda" da se taj dio urbane obale grada Osijeka uredi hortikulturnom gradnjom, umjesto planiranom betonizacijom. U protivnom će se, smatra, rijeka Drava "okovati" s oko 10.000 tona betona, a poznato i omiljeno šetalište, kupalište i prirodna oaza usred grada postat će i doslovce 'hotspot'.
Bosanac je i član Odbora za rješavanje stambene krize u EU pa je izrazio nezadovoljstvo predstavljenim prvim nacrtom izvještaja Europskog parlamenta o rješavanju stambene krize jer bi se, prema tome, riješila tako da se još više novca dade investitorima za izgradnju stanova. Kao alternativu koja bi, kako smatra, mogla funkcionirati u svim velikim hrvatskim gradovima, naveo je povećanje javnog fonda stanova u vlasništvu gradova.
"Osijek već ima dogovor sa Europskom investicijskom bankom u tom smjeru i volio bih da sada i vlada podrži Osijek, Zagreb, Rijeku i druge gradove koji rade s EIB-om, da novac koji se sada oslobodio iz kohezije, usmjeri u izgradnju javnih stanova. Hrvatska sada može prenamijeniti novac ako želi, do 31. prosinca, i to bi bio prvi dobar znak", dodao je.
Zatražio je i bolju regulativu oko kratkoročnog najma. "Vidimo velike igrače koji kupuju stanove u velikim količinama, drže ih samo za kratkoročni najam i tu zarađuju ogroman profit. A ustvari, tu vrstu stanova bi trebalo staviti u dugoročni najam", zaključio je.
