'Europa je spremna ojačati', izjavila je početkom godine Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije – izvršnog tijela Europske unije – dok je nova američka administracija najavljivala mogućnost povlačenja svoje dugogodišnje potpore Starom kontinentu
'Poduzimamo odlučne korake', ustvrdila je Von der Leyen.
Međutim, unatoč sve većoj neizvjesnosti oko buduće američke uloge u europskoj sigurnosti, još uvijek ne postoji jasan i sveobuhvatan plan za obrambenu nabavu diljem Europe, izjavio je za Newsweek srednjoeuropski dužnosnik uključen u planiranje europske obrane.
Proces smanjivanja ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama, kako je naglasio, tek je započeo. 'Trenutačno ne postoji konkretan plan za to', rekao je.
Pogledi mnogih usmjereni su prema nadolazećem NATO-vu samitu u Den Haagu krajem lipnja, prvom velikom sastanku otkad je američki predsjednik Donald Trump počeo distancirati Washington od odgovornosti za europsku sigurnost.
EU planira uložiti 800 milijardi eura
Europska komisija objavila je početkom ožujka da planira mobilizirati 800 milijardi eura za potrebe obrambenog financiranja država članica u okviru inicijative nazvane ReArm Europe.
Unatoč toj objavi, glavni poslovi europske obrambene industrije još se uvijek odvijaju pod okriljem NATO-a, rekao je izvor iz nje. NATO je vojni, politički i gospodarski savez koji okuplja mnoge članice EU-a, ali uključuje i ključne vanjske partnere poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Za vrijeme Trumpove administracije visoki američki dužnosnici pozivali su europske članice NATO-a da izdvajaju pet posto BDP-a za obranu. Premda europski čelnici priznaju potrebu za značajnim povećanjem obrambene potrošnje u svjetlu promjena u Bijeloj kući, općenito izbjegavaju prihvaćanje proizvoljnih ciljeva poput navedenih pet posto, umjesto toga fokusirajući se na konkretne nedostatke u sposobnostima koje je potrebno poboljšati.
Pritisak Rusije
Istočno krilo NATO-a sada ima znatno viši prioritet, pri čemu blizina Rusije potiče želju zemalja koje graniče s njom da znatno premaše trenutni minimalni cilj tog saveza od dva posto BDP-a za obranu. Zapadna i južna Europa suočene su pak s većim izazovima u ostvarivanju većih skokova u vojnoj potrošnji.
Ipak, i dalje nedostaje stvarna koordinacija i usklađenost u povećanju obrambene potrošnje na razini čitavog kontinenta, ističu dužnosnici i izvori iz industrije. Nakon lipanjskog samita očekuje se da će svaka članica NATO-a imati jasniju predodžbu o tome koje sposobnosti mora osigurati da bi doprinijela kolektivnoj sigurnosti saveza, rekao je europski industrijski izvor.
Europska unija je u bijeloj knjizi, objavljenoj sredinom ožujka, istaknula svoja prioritetna područja za obrambena ulaganja, priznajući da je sposobnost Starog kontinenta da se samostalno brani znatno narušena desetljećima nedovoljnog ulaganja.
Kritični nedostaci
Prema izvješću Europske komisije, Europa se suočava s 'kritičnim nedostatcima u sposobnostima' u brojnim ključnim područjima, uključujući protuzračnu i raketnu obranu te zalihe topničkih sustava i streljiva.
Kontinent se još uvijek bori s osiguravanjem dovoljnog broja protuzračnih sustava, topničkog oružja i granata kako bi učinkovito podržao ukrajinsku obranu protiv ruske invazije, a ona traje već više od tri godine. U dokumentu se nadalje ističe hitna potreba za ulaganjima u bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i u mogućnosti brzog premještanja trupa i opreme na bojišnicu, uz dodatne sposobnosti u području kibernetičke i elektroničke borbe.
Europa također mora pronaći načine da poveća sposobnosti poput izviđanja, prikupljanja obavještajnih podataka, nadopune gorivom u zraku i logistike.
SAD je dosad daleko najviše ulagao u NATO
SAD već desetljećima preuzima velik dio vojnog tereta u Europi, uključujući osiguravanje logističke podrške, strateškog prijevoza, komunikacijskih, obavještajnih i izviđačkih sposobnosti, kao i elektroničkog ratovanja u zraku i zaliha streljiva.
Unija u bijeloj knjizi ističe da je Europi potreban 'jedinstven porast ulaganja u obranu – jednom u generaciji'. Dokument je zamišljen kao širok pregled i identifikacija najhitnijih potreba, rekao je srednjoeuropski dužnosnik.
Ipak, novi NATO-ovi planovi, iako će vjerojatno obuhvatiti određene specifične nedostatke u sposobnostima, neće predstavljati industrijske ciljeve koji definiraju što pojedine zemlje moraju proizvoditi, dodao je izvor iz europske industrije.
Europske članice NATO-a imat će slobodu same odlučiti na koji će način ispuniti dodijeljene sposobnosti – bilo kroz domaću proizvodnju, bilo kupovinom iz inozemstva, uključujući SAD.
Inicijativa ReArm Europe snažno naglašava potrebu za razvojem i jačanjem europske obrambene industrije, s ciljem postizanja samodostatnosti u proizvodnji oružja i opreme. Istodobno SAD jasno poručuje da i dalje namjerava igrati ključnu ulogu u europskoj obrambenoj nabavi.