Vlada je danas raspravljala o učincima obnove nakon potresa, novom Zakonu o udžbenicima, ali i odluci o obveznoj objavi cjenika i dodatnih cijena proizvoda u maloprodaji. Uz to, krenula je u izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine
Iako je Međunarodni praznik rada pao u četvrtak, članovi Vlade nisu odlučili otići na produljeni vikend. Naime, održana je sjednica Vlade na kojoj se raspravlja o čak 28 točaka dnevnog reda.
Među najzanimljivijima je svakako odluka o obveznoj objavi cjenika i dodatne cijene proizvoda, što bi trebala biti nova mjera izravne kontrole cijena u maloprodaji. Treba podsjetiti da je prije tri mjeseca Vlada proširila popis prehrambenih i higijenskih proizvoda s ograničenim cijenama.
Bit će riječi i o izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a raspravljat će se i o prijedlogu odluke o daljnjoj pomoći za obnovu infrastrukture pogođene prirodnim nepogodama.
Dnevni red obuhvaća i raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim nastavnim materijalima za osnovne i srednje škole, o pokretanju izrade Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine te o prijedlogu godišnjeg izvješća o obrani za prošlu godinu.
Obilježavanje ratnih obljetnica
No, prije toga, premijer Andrej Plenković prokomentirao je važna politička i društvena zbivanja u zemlji i svijetu.
'Jučer smo u Okučanima oblježili 30. obljetnicu VRO Bljesak, da se zahvalimo svima koji su sudjelovali, da iskažemo poštovanje prema 51 poginulom koji su zaslužni za trajno oslobađanje zapadne Slavonije. Okupio se velik broj ljudi, branitelja, suionika operacije, ali i ostalih koji su iskazali poštovanje. Zahvaljujemo majci poginulog branitelja na sadržaju i emotivnom govoru.
Danas se u Borovu Selu održava 34. obljetnica pogibije 12 redarstvenika. To je bio jedan od najtragičnijih zločina na samom početku Domovinskog rata. Njihovu žrtvu Hrvatska neće zaboraviti. Obilježena je obljetnica 3. Gardijske brigade, tako da smo dostojanstveno iskazali poštovanje', rekao je uvodno premijer Plenković te nastavio:
Rast plaća
'Jučer smo obilježili Međunarodni praznik rada. To je bila prilika da se porukama zahvalimo svima koji se brinu o obiteljima i sredinama u kojima žive. Danas smo otprilike na 1,74 milijuna zaposlenih, broj nezaposlenih je pao ispod 90 tisuća, otvoreno je više od 300.000 radnih mjesta, a u prošloj godini je BDP porastao za 3,9 posto te smo po tome iza Malte.
U mandatu su prosječne plaće porasle sa 749 na 1416 eura, medijalne sa 658 na 1175, minimalne s 414 na 970 eura bruto. Kumulativni rast plaća je 89 posto, kumulativni rast inflacije je 33 posto, a realni rast plaća u tom periodu je 43 posto. Itekako smo svjesni da unatoč ovom napretku po svim kriterijima postoje sugađani koji teže žive, stoga i dalje vodimo politiku kriza, gdje država subvencionira cijene struje, plina, goriva i štiti standard.
Uveli smo pravo na slobodnu nedjelju u trgovini i sve to ostvarujemo kroz kvalitetni dijalog sa socijalnim partnerima, sindikatima, udrugama i komorama te kroz Gospodarsko-socijalno vijeće. Ponovno smo osnovali ured za socijalno partnerstvo Vlade RH. Danas ćemo imenovati Krešimira Severa kao predstojnika tog Ureda. Riječ je o iskusnom čovjeku, koj je bio više od tri desetljeća vođa jednog od najvećih sindikata. Smatramo da je naša politika razumijevanja interesa radnika i poslodavaca takva da ćemo nastaviti suradnju, a i činjenica da će nam Sever iskustvom i činjenicom da je u mogućnosti prihvatiti ovaj posao svakako pomoći da unaprijedimo socijalni dijalog', rekao je Plenković.
Predsjedanje Inicijativom triju mora
'Prošli tjedan nam je iz Francuske došao i posljednji Rafale. Ulaganjem u europsku tehnologiju dajemo doprinos europske obrane, ali i jačamo naše zrakoplovstvo i obranu u cjelini. Smatramo da u prostoru između Njemačke, Italije, Grčke, Ukrajine i Rusije imamo najjače zrakoplovstvo. Time smo osnažili našu poziciju partnera u NATO-u i EU-u. Planiramo povećati izdvajanja za obranu koja su prešla dva posla.
Hrvatska je od Poljske preuzela predsjedanje Inicijative triju mora. Ona ima veliki značaj za RH, jer sa zemljama članicama imamo vanjsku robnu razmjenu od 35 posto. Dogodine ćemo održati veliki summit, Poslovni forum, gdje će biti mnogo gospodarstvenika.
Posebno je važna energetska suradnja, dovršili smo LNG terminal na Krku, povećat ćemo njegove kapacitete s 3,1 na 6,1 milijun kubika plina. Kapaciteti su zakupljeni do 2037. godine i važno je da jačamo svoj položaj energetskog središta.
Važna uloga paple Franje u proteklih 12 godina bila je vidljiva. Ostavio je dubok trag ne samo u Katoličkoj crkvi već i u cijelom svijetu. Zalagao se za dijalog te je uvijek bio na strani slabijih i siromašnih, čega se i ovom prilikom prisjećamo', nastavio je Plenković.
Povrat poreza i objava cjenika
'Danas počinje važan proces, a to je početak povrata poreza na dohodak, za čak 230.000 mladih. Podsjećam da su mladi do 25. u potpunosti oslobođeni poreza, a mladi od od 26. do 30. plaćaju 50 posto poreza. Prema podacima Porezne uprave 92.450 mladih do 25. godine će dobiti 97 milijuna eura, a mladima od 26. do 30., a njih je nešto manje od 138.000, bit će isplaćeno oko 117 milijuna eura. To je važan doprinos ekonomskoj i socijalnoj snazi.
Danas ćemo donijeti odluku o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, kao još jedan mehanizam koji štiti potrošače, uvodi nove obveze za tržište. Prihvatit ćemo i izvješće o obrani za prošlu godinu kao i dodatak ugovoru o programu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti', rekao je uvodno premijer Plenković.
Napredak obnove
Ministar graditeljstva Branko Bačić iznio je pregled obnove nakon potresa u travnju. Osim toga, dao je i prikaz provedenog tijekom 2024. godine. Podsjetio je da su izmjenama Zakona 2023. godine izmijenili proces obnove u financijskom, materijalnom i tehničkom smislu, čime je prihvatila skuplji i sporiji, ali kvalitetniji model.
'Na dan 31. prosinca završeno je ukupno 12.775 lokacija. Ukupno 48.123 stambene jedinice su obnovljene. Taj proces je u punoj dinamici i donijeli smo Plan završetka obnove. Na svim područjima je intenzivna i dinamična obnova.
Na obnovu privatne imovine je prošle godine uloženo 349,6 milijuna eura i obnovljeno je 1668 lokacija, sa 130 novih zamjenskih obiteljskih kuća i gdje smo krenuli s izgradnjom 32 stambene zgrade. Uveli smo koncept blokovske obnove koji je ubrzali radove.
Planom obnove smo do prve polovice 2027. godine smo planirali izgradi sve zamjenske kuće, a cjelokupnu obnovu dovršiti do kraja 2030. godine.
Na današnji dan obnovljeno je 13.256 lokacija, od toga 12.520 privatnih zgrada, a i 736 objekata u sklopu Fonda solidarnosti, to us samo zgrade, jer ima i 450 projekata obnove komunalne, prometne i energetske infrastrukture. Trenutno je obnova aktivna na 1872 lokalcije, od čega je 1700 zgrada s 12.750 stambenih jedinica. Cjelovito obnavljamo obnovu 171 zgrade javne namjene, čije se financiranje nakon Fonda solidarnosti i državnog proračuna, nastavlja sredstvima iz NPOO-a.
Izvedba blokovske obnove
U postupku javne nabave za izvođenje radova je 1700 lokacija, od toga je 417 zgrada, od čega je 660 obiteljskih kuća. Vrijednost toga je 107 milijuna eura. Obilazili smo obnovu privatnih zgrada i kuća. Pripremili smo 11 blokova s 1652 stambene jedinice.
Dva su bloka u izvedbi. Jedan je u Zagrebu na prostoru Malog Vatikana s ukupno 259 stanova, što je 25 ulaza. Završen je konstrukcijski dio obnove zgrade u Ulici hrvatskog preporoda sa 152 stambene jedini i pet dilatacija.
U Sisku ćemo obilježiti završetak izgradnje zgrada za 102 obitelji iz bloka Meštrović. Osam blokova kreće u veliku obnovu višestambenih zgrada', rekao je Bačić.
Imamo 1309 projekata obnove infrastrukture, vrijednih 3,82 milijarde eura, od čega je 1,003 milijardi osigurano iz Fonda solidarnost, 1,47 milijardi iz NPOO-a, a 1,3 milijarde iz Državnog proračuna. Važno nam je dovršiti preostalih 214 projekata financiranih iz NPOO-a, što je obnova 600 tisuća kvadrata, kako bismo mogli dobiti posljednju tranšu iz NPOO-a.
Obišli smo i obnovu zgrada javne namjene u Sisku, opću bolnicu Ivo Pedišić, dom zdravlja i centar za mlade, tako da se svaki tjedan jedna ili dvije zgrade otvaraju nakon obnove.
Imamo šest velikih projekata financiranih zajmom Svjetske banke, a dva projekta su već završena. U tijeku je izvođenje KBC-a Zagreb, vrijednog 186 milijuna eura. Pralelno s tim se obnavlja zgrada u Nazorovoj 53 za HZJZ.
Odlučili smo izgraditi 59 novih zgrada s 1024 stana. Do danas su završene 24 zgrade, od kojih se šest odnosi na Capraško naselje u Sisku. U smislu priuštivog stanovanja ćemo omogućiti veći broj stambenih jedinica', rekao je Bačić. Danas će biti uručeni ključevi za 114 stanova u Capraškom naselju. Za obnovu je izdvojeno 3,86 milijardi eura, a ove godine će biti izdvojeno ukupno 1,3 milijarde eura.
Nove obveze trgovcima
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je, pak, predstavio novu mjeru koja se tiče kontrole cijena proizvoda u maloprodaji.
'Predloženom odlukom propisuju se nove obveze za trgovce, radi unapređenja transparentnosti i zaštite potrošača. Kao nove mjere kontrole cijena u trgovini na malo, uređuje se obveza objave važećeg cjenika na internetskim stranicama trgovca te obvezno isticanje dodatne cijene na prodajnom mjestu
Svrha ove mjere je omogućiti praćenje učinka promjene cijena osnovnih proizvoda, pravovremeno prepoznati poremećaje u opskrbnim lancima i osigurati zadržavanje standarda naših kupaca.
Obvezom objave cjenika, trgovci će biti obvezni svakodnevno objavljivati ažurirane cjenike na svojim internetskim stranicama u formatima pogodnima za obradu. Time će se osigurati brza analiza podataka i kretanja cijena u stvarnom vremenu.
Svaki trgovac u trgovini na malo, istaknut će i dodatnu cijenu koju je primijenio na dan 2. svibnja 2025. Cijenu neće isticati samo na policama i proizvodima već i na reklamnim materijalima. Odluka stupa na snagu 15. svibnja.
Ovim mjerama, Vlada pokazuje da je u potpunosti predana zaštiti kupovne moći građana, osiguravanju poštenih uvjeta na tržištu te suzbijanju neopravdanog rasta proizvoda, a trgovcima omogućuje jasno definirane uvjete poslovanja, jaču transparentnost te jačanje povjerenja potrošača, zaključio je Šušnjar.
Plan za umjetnu inteligenciju
Ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan objavio je početak izrade Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine i pripadajući akcijski plan.
'Ovom odlukom se obvezuje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da krene s izradom Nacionalnog plana za razdoblje do 2032. te akcijskog plana za razdoblje od 2026. do 2028.
Spomenuo bih tri stupa na kojim će počivati taj nacionalni plan. Jedan je formuliranje i provedba odredi o umjetnoj inteligenciji, drugo je financiranje projekata, a treći se odnosi na stvaranje učinkovitih uvjeta za primjenu umjetne inteligencije.
Nacionalni plan će sadržavati nekoliko ključnih aspekata. Prvo je obrazovanje i razvoj vještina za upravljanjem umjetnom inteligencijom, drugo je digitalizacija, rast i razvoj domaćeg gospodarstva i industrije, treće je poticanje istraživanja, razvoja i start-upova, a četvrta stvar koja je iznimno bitna je zaštita privatnosti i sigurnosti građana.
Dakle, trebamo pronaći balans između inovacija, istraživanja umjetne inteligencije, ali isto tako voditi računa o sigurnosti građana i njihovih podataka. U stručnu skupinu će biti uključeni i akademska zajednica i privatni sektor te stručni ljudi iz ministarstva i drugih državnih tijela', rekao je Habijan.
Izvješće o obrani
Usvojen je i prijedlog godišnjeg izvješća o obrani za 2024. godinu.
'Hrvatska je natavila pozitivan trend porasta izdvajanja za obranu te je početkom 2025. godine dostigla NATO-ovu smjernicu od dva posto BDP-a te je zadržala ostignutu smjernicu od najmanje 20 posto za modernizaciju i premanje, koje početkom 2025. iznosi 29,9 posto.
MORH je nastavilo razvijati strateški okvir za razvoj obrambenih resursa u skladu s financijskim i fiskalnim mogućnostima. Sklopljeno je ugovora u vrijednosti od 780 milijuna eura za opremanje vojske.
Radi daljnjeg promoviranja vojnog poziva i poboljšanja standarda vojnika donesen je niz novih odluka o povećanju plaća i poboljanju uvjeta vojnika', rekao je državni tajnik Galić dodajući i suradnju s europskim i globalnim vojnim orgnaizacijama.