mjesto opasnog življenja

Unatoč zabrani, u Černobilu i dalje živi stotinjak ljudi

  • Autor: V. Ma.
  • Zadnja izmjena 16.10.2018 15:02
  • Objavljeno 16.10.2018 u 15:02
U selima oko Černobila živi između 130 i 150 ljudi

U selima oko Černobila živi između 130 i 150 ljudi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Tri desetljeća nakon najveće nuklearne katastrofe u zaštićenoj zoni oko Černobila i dalje živi oko 100 ljudi

U osiguranoj zoni oko Černobila vratila se flora i fauna, ali i stotinjak uglavnom starijih ljudi koji su u to područje većinom došli nedugo nakon katastrofe, unatoč radijaciji i protivljenju ukrajinskih vlasti.

Među njima je i obitelj Marine Kovalenko koja sa svojim kćerima Irinom i Olenom živi u selu Steščina, a nedavno ih je posjetila ekipa BBC-ja.

Marina Kovalenko stigla je u Steščinu prije četiri godine te s kćerima živi u trošnoj kućici koja se i dalje nudi na prodaju zainteresiranima po cijeni od nekoliko stotina do 3500 dolara. Došle su do kućice tako što su se morale brinuti o izvornom vlasniku koji nije htio napustiti to područje, a nakon što je on preminuo, lokalne vlasti su im prepustile vlasništvo.

Obitelj Kovalenko može se pohvaliti time kako ima osiguran plin te struju, no vodu zbog zagađenja moraju stalno prokuhavati.

Kovalenkovi žive u Steščini tipičnu ukrajinsku seosku svakodnevnicu, a prehranjuju se uzgajajući perad, koze i zečeve te od države dobivaju mjesečnu pomoć u iznosu od 183 dolara.

Prema riječima glavarice obitelji, u području u neposrednoj blizini nuklearnog reaktora živi između 130 i 150 stanovnika, a većina njih starija je od 75 godina. Valja napomenuti kako je i danas najstrože zabranjeno živjeti unutar zone od 30 kilometara od reaktora, no lokalne vlasti u pojedinim slučajevima, poput onog obitelji Kovalenko, 'zažmire na jedno oko'.

Podsjetimo, odmah nakon katastrofe 1986. godine raseljeno je 116.000 ljudi iz pojasa od 30 kilometara oko černobilske nuklearke, a u idućim godinama njih još 230.000.

S raseljavanjem se kasnilo jer sovjetske vlasti nisu željele narušiti sliku tadašnjeg Sovjetskog Saveza kao hladnoratovske supersile. Pripjat, mjesto najbliže reaktoru, iseljeno je pak dan nakon eksplozije reaktora.

  • +1

Černobilska katastrofa

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prvo zvono za uzbunu podigla je Švedska, otkrivši neobjašnjeno povećanje radijacije na svojem teritoriju. Tadašnji generalni tajnik Komunističke partije Mihail Gorbačov javno je priznao nuklearnu katastrofu tek tri tjedna od eksplozije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!