Ruska neurotehnološka kompanija Neiry tvrdi da je započela terenska testiranja golubova u koje su ugrađeni moždani implantati, omogućujući znanstvenicima da iz laboratorija upravljaju letom tih ptica
Riječ je o tehnologiji koja bi mogla potpuno promijeniti tradicionalne metode nadzora i izviđanja, ali otvara i ozbiljna sigurnosna i etička pitanja.
Iz kompanije Neiry, koja je razvila ovu tehnologiju, kažu da operateri mogu 'učitavati' obrasce leta ptice stimulacijom određenih regija u mozgu, pri čemu ona onda leti u smjeru u kojem želite. Navode da za to nije potrebna nikakva obuka, već da se 'bilo kojom životinjom nakon operacije mozga može upravljati', prenosi ruski nezavisni portal Meduza.
Kirurški zahvati izvode se instrumentima koji umeću elektrode u dijelove mozga, a tvrtka navodi da cilja 'stopostotni postotak preživljavanja' životinja, no ne otkriva trenutne rezultate.
vezane vijesti
Na leđima golubova postavljen je mini solarni 'ruksak' s elektronikom i GPS-om, a implantat pokreće impulse koji ih navode da skrenu lijevo ili desno. Sustav koristi navigaciju u realnom vremenu.
Od špijunskih misija do morskih operacija
U promotivnim materijalima Neiry tvrdi da se ta tehnologija može koristiti za nadzor infrastrukture poput elektroenergetskih mreža, plinovoda i industrijskih postrojenja. Kako navodi The Sun, projekt nosi interni kod PJN-1, a tvrtka mu predviđa široku primjenu: golubovi za urbane operacije i izviđanje, vrane za nošenje težih tereta, galebovi za obalne misije te albatrosi za operacije na otvorenom moru.
Golubovi, prema njihovim navodima, mogu preletjeti i 500 kilometara dnevno te više od 2900 kilometara tjedno.
Sigurnosni analitičari upozoravaju da takve ptice, gotovo neprimjetne u urbanom okruženju, mogu postati savršen alat za špijunažu i vojne operacije, uključujući nadzor ratnih zona bez mogućnosti otkrivanja.
Biodronovi se ne razlikuju od obične ptice
Neiry tvrdi da se golub kao biodron ne može vizualno razlikovati od običnog goluba, osim po tankoj žici koja mu viri iz glave i torbice s elektronikom.
Tvrde i da je rizik od pada minimalan: 'Mogućnost gubitka biodrona jednaka je 'prirodnoj' vjerojatnosti da ptica padne s neba', navode. U prezentaciji je tehnologija definirana kao alternativa dronovima te je naglašeno: 'Umjesto leteće naprave, znanstvenici i inženjeri koriste živu pticu s čipom u mozgu. Operator unosi zadatak leta kao kod obične bespilotne letjelice.'
Veze s državom i stare sovjetske prakse
Tvrtka već godinama izaziva kritike jer je ranije implantirala neuročipove kravama da bi povećala proizvodnju mlijeka, a duboko je povezana s ruskim državnim tehnološkim strukturama i financirana je iz programa Nacionalne tehnološke inicijative (NTI) i investicijskih fondova povezanih s Ruskim fondom za izravna ulaganja (RDIF), za čije je upravljanje zadužen Kiril Dmitrijev, bliski suradnik Vladimira Putina.
Projekt biodronova podsjeća i na ranije sovjetske i ruske vojne eksperimente na životinjama – uključujući borbene dupine, trenirane za napade na podvodne diverzante, postavljanje mina i nadzor morskih baza.
Iz tvrtke odbijaju komentirati koliko je ptica uginulo tijekom operacija, a sigurnosni stručnjaci upozoravaju da ta tehnologija može potpuno promijeniti pravila ratovanja i nadzora ako se masovno primijeni.
Za sada Rusi nastavljaju s testiranjima i tvrde da projekt predstavlja 'sljedeći korak u razvoju autonomnih sustava', a svi ostali valjda se pitaju je li svijet upravo ušao u eru bioloških dronova.
