aktualna tema

U Saboru o lokalnim izborima: 'Ženama je itekako mjesto u politici, neka budu odvažne'

05.06.2025 u 15:07

Bionic
Reading

Saborski zastupnici u slobodnim govorima još su se jednom u četvrtak osvrnuli na lokalne izbore, Ivica Ledenko (Most) zazivao je uvođenje obveznog glasanja, Ivana Marković (SDP) pozvala na veći angažman žena u politici, a Urša Raukar Gamulin (Možemo!) upozorila je na različito postupanje po pitanju važećih listića

„Vrijeme je da se napokon glasanje proglasi obaveznim, uvedu kazne kao i mogućnost elektroničkog glasanja”, poručio je Ledenko u slobodnom govoru u ime Kluba Mosta upozorivši da se od 2013. godine do danas gotovo prepolovila zainteresiranost ljudi za sudjelovanjem na lokalnim izborima.

Godine 2013. imali smo 56.558 kandidata na lokalnim izborima, 2017. njih 47.600, 2021. godine 38.852 da bismo na ovim, netom završenim lokalnim izborima, imali 31.082 kandidata. Osim toga, smanjila se i zainteresiranost birača, pa je u drugom krugu izlaznost bila oko 20 posto, naveo je.

„Ako želimo demokraciju, onda moramo napraviti sve preduvjete da se ona zapravo napravi”, naglasio je Ledenko.

Na nedavne lokalne izbore osvrnula se i Ivana Marković (Klub SDP-a) upozorivši na , kako je kazala, neprihvatljivo mali broj žena u hrvatskoj politici.

"U 128 gradova 19 je žena izabrano za gradonačelnice, a u 21 županiji tri žene, to su brojke koje bi nas trebale zabrinuti, one su porazne i jadne”, kazala je.

Kada se gledaju jadranske županije, od Savudrije do Konavla imamo samo pet žena iz različitih stranaka koje su odabrane za gradonačelnicu, dodala je zastupnica, inače gradonačelnica Supetra te pozvala na veći angažman žena u politici.

Ženama je itekako mjesto u politici, neka budu motivirane i neka se na to odvaže”, poručila je Marković.

Sporni glasački listić

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) upozorila je da su na nedavnim lokalnim izborima gradska i županijska izborna povjerenstva postupala različito po pitanju dozvole uvida u izborni materijal te po pitanju odlučivanja o tome što jest a što nije važeći listić. To je rezultiralo s 40-ak žalbi Ustavnom sudu od kojih je desetak i prihvaćeno.

Među njima je i ona koja mijenja dosadašnju ustavno-sudsku prasku te umjesto osnaživanja pravne sigurnosti čini suprotno, kaže Raukar Gamulin.

Navela je da se to odnosi na sporni listić koji je Ustavni sud preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike proglasilo nevažećim i koji HDZ-u osigurava jedno mjesto više u zadarskom Gradskom vijeću. Pri tome, dodala je, drugi listić s gotovo identičnim nadopisivanjem to isto županijsko povjerenstvo proglasilo je važećim, ali se nije "radilo o glasu presudnim za HDZ".

Podsjetila je i da je DIP po nalogu Ustavnog suda od 11. lipnja 2013. trebao osigurati da svaki član biračkog odbora bude pravodobno upućen u tipične načine različitog označavanja glasačkih listića u praksi i osposobljen jasno razlikovati one koji se smatraju važećima od nevažećih.