U brodogradilištu Brodosplit jutros su započeli prvi radovi na brodu koji sadrži približno 300 tona azbestnih panela. Iako se građani i ekološke udruge oštro protive ovom zahvatu, iz Brodosplita poručuju da nema nikakvog rizika za radnike ni okoliš. Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta smatra da brod nije trebao ni uploviti u hrvatske vode, a isto stajalište dijeli i Građanska inicijativa 'Zdravi Split', koja se priprema za nastavak prosvjeda
Radnici splitskog škvera trenutno demontiraju interijer broda, konkretno brodski namještaj, dok se uklanjanje samih azbestnih panela tek očekuje u narednim fazama.
„Neće biti ni rezanja ni bušenja, azbest iz ovih naših panela neće nikamo izaći, nema šanse“, poručio je glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić, prenosi HRT.

Kako je objasnio, u tijeku je raščišćavanje putničkih kabina – njih ukupno 400 – a još nije poznato koliko će dugo trajati kompletno uklanjanje. Tek nakon toga će se krenuti s demontažom panela u kojima se nalazi azbest, što je izazvalo burnu reakciju građana Splita i okolnih mjesta te potaknulo dvostruke prosvjede.
S druge strane, aktivisti inzistiraju na hitnom prekidu operacije, jer, kako tvrde, sama činjenica da se Brodosplit prihvatio ovog zadatka smatra se neprihvatljivom. Ekološke udruge pozivaju građane da se okupe na novim prosvjedima i zahtijevaju da se brod, ukrašen likovima iz crtanih filmova, odmah udalji iz hrvatskih voda.
Inicijativa Zdravi Split: Brod nije smio biti dotegljen ovdje
Prvi skup održan je ispred samog brodogradilišta, dok je drugi bio pred zgradom gradske uprave, gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Inicijativa Zdravi Split, koja stoji iza poziva na mobilizaciju, zahtijeva da se brod hitno povuče, ističući da uopće nije smio biti dotegljen u Split.
Na drugi prosvjed građanima se pridružio i gradonačelnik Šuta, koji je pritom apelirao na ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića da žurno reagira. „Ako sada dozvolimo da se iti jedna vida skine, mi smo kapitulirali!“, poručio je Ante Tešija iz inicijative Zdravi Split.
Iako ovlaštene tvrtke u Hrvatskoj mogu preuzeti azbestni otpad, problem je u činjenici da takav otpad nije moguće dugoročno skladištiti pa aktivisti i lokalne vlasti traže da brod napusti Split.
Gradonačelnik Šuta ističe da su mu stručnjaci rekli kako brod nije smio ni pristati u gradsku luku. „Na potezu su nadležne inspekcije i očekujemo da nas se izvijesti kao grad koje su zapravo mjere poduzete i što će se dogoditi sa svime“, rekao je splitski gradonačelnik.
Za Hinu je izjavio da mu je poznato kako su u tijeku tek pripremne aktivnosti, a ne konkretni radovi te da od institucija traži hitno izvješće. Iz Brodosplita i dalje tvrde da nema nikakvih štetnih čestica u zraku jer su to, kažu, instrumentima i dokazali.
Poruka Debeljaku: Ne pravite nas budalama
„Kao da mjerite količinu alkohola u boci od brendija. Boca zatvorena, a vi mjerite količinu oko boce, to vam je isto. Poruka Debeljaku – ne pravite nas budalama!“, izjavio je Ante Tešija.
Navodno, brod se neće reciklirati u Hrvatskoj, već je planiran za daljnji remont u Grčkoj. Ovaj slučaj dodatno je otvorio pitanje koncesije Tomislavu Debeljaku. Iako mu je koncesija još uvijek aktivna i vrijedi devet godina, postoji mogućnost raskida.
„Zakonski je sve skupa regulirano da ako se koncesija ne plaća, da se ona i raskida. S obzirom na to da nema plaćanja na vrijeme, mislim da su se tu također stekli uvjeti“, rekao je gradonačelnik Šuta.
Iz Brodosplita odgovaraju da ne vide osnovu za ukidanje koncesije: „Ne znam na osnovu čega bi se Brodosplitu ukinula koncesija, nismo mi jedino brodogradilište koje obavlja remontne radove u Hrvatskoj“, izjavio je Jurišić.
Čeka se Vlada
Unatoč svemu, navozi u škveru uglavnom zjape prazni, novih brodova nema, a nova gradska uprava razmatra kako iskoristiti veliki prostor na sjevernom dijelu grada. Da bi se to ostvarilo, Grad bi morao preuzeti upravljanje većim dijelom škverskog zemljišta, no za takvu odluku presudna je odluka Vlade RH.
Sindikalni predstavnik Brodosplita, Pavle Matošić, upozorava da brodogradilište raspolaže s više od pola milijuna kvadratnih metara kopnenog i morskog prostora, a status luke posebne namjene – brodogradilišta – i dalje je na snazi. Sve to je vlasništvo države. Istovremeno, procjenjuje se da Brodosplit trenutno ima tek oko 150 radnika, iako nitko ne zna točan broj. Umjesto brodogradnje, tvrdi, trenutačno se uglavnom bave „skupljanjem otpada“.
U rujnu se očekuje mogući stečaj Brodosplita.
„Koliko se ja sjećam, predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak je, da mu račun ne bude blokiran, sam pokrenuo predstečajnu nagodbu. U škveru ima dosta slobodnih hala, a vezano uz panele s azbestom najvjerojatnije će otpad koji uklone s broda zamotati u najlonske folije i uskladištiti ga u neku od hala. Ako budu išli u stečaj, onda će država morati rješavati taj azbest“, upozorio je Matošić, dodajući da je to vrlo izgledan scenarij.