PODUZETNIŠTVO NA HRVATSKI NAČIN

U biznis sa smiljem uključit će se i Uskok

Sretan Jukić

Sretan Jukić

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

'Rat' za smilje ulazi u novu dramatičnu epizodu. Tri tvrtke koje se bave tom skupocjenom ljekovitom biljkom teško su optužile vodećeg hrvatskog (i svjetskog) poduzetnika na tom području Sretana Jukića da im otežava posao nezakonitim aktivnostima i prijavama na njihov račun. Jukić na napade odgovara još žešće te tvrdi da oni njemu otežavaju posao svojim nezakonitim radom, zbog čega ih je prijavio Državnom odvjetništvu i Uskoku

Ljekovita samonikla mediteranska kultura smilje koja uspijeva i na području dalmatinskog krša, dragocjen je sastojak u proizvodima kozmetičke i farmaceutske industrije, koji se skupo plaća. Berba, otkup i prerada smilja postala je tako unosan biznis u Hrvatskoj, a kako nije široko rasprostranjena, svaki četvorni metar pokriven tim biljem postao je područje borbe. Svi koji su ušli u taj biznis čeznu zaposjesti čim više kvadratnih metara pokrivenih smiljem. Neki od njih to čine i na nezakonit način, zbog čega inspekcijske službe i policija imaju pune ruke posla. Veliku štetu od takvog ponašanja trpi priroda, a na mnogim lokacijama bi smilje moglo biti istrebljeno.

U subotu smo objavili tekst u kojem poduzetnici iz triju hrvatskih tvrtki koje se bave smiljem – Smilje, Bioeterica, Essentia Dalmatica – za nezakonitosti, pogodovanje i pohlepu teško optužuju našeg najvećeg proizvođača u tom biznisu Sretana Jukića i njegovo obiteljsko poduzeće 'Helichrysum Croatia' ('Hrvatsko smilje'). Jukiću koji je u biznisu sa smiljem više od 18 godina, poslali smo pitanja želeći čuti njegovu stranu priče. Napade konkurencije odbacuje te odgovornima za kaos i nezakonitosti drži isključivo one koji ga prozivaju i, naravno, državne službe koje to dopuštaju ili/i im to omogućuju.

Molim vas da prokomentirate optužbe koje su na vaš račun izrekli ljudi koji tvrde da su berači (slične optužbe mogle su se čuti i tijekom nedavnog prosvjeda na Paškom mostu) te vas prozivaju da već nekoliko godina vršite strahovit pritisak na terenu - od toga da ucjenjujete berače da moraju brati smilje isključivo za vas, da ćete uništiti sve ostale otkupljivače, da će cijena smilja biti onolika koliko vi odredite, da ćete se pobrinuti preko svojih ljudi da im zabrane prodaju smilja čak i s njihovih privatnih terena...

Pitate kako komentiram optužbe na svoj račun. Odgovaram da je bitno tko kaže, a ne što kaže.
U konkretnom slučaju na Paškom mostu optužbe na moj račun iznijelo je dvoje ljudi koji su prekršitelji zakona, za mene nisu vrijedni spomena, ali najglasniji je Petar Bodulić iz Posedarja koji radi na crno, bez ikakvih potrebnih papira, bez firme, bez Rješenja Ministarstva, bez ugovora s vlasnicima zemljišta, isti je nekoliko dana prije prosvjeda uhvaćen od strane policijsko-carinske službe u krađi smilja s Dugog otoka, s privatnog vlasništva, a smilje mu je oduzeto. Toliko o njegovim optužbama, a moje navode mogu potvrditi carina i zadarska policija. Takve kao Bodulić treba drastično kazniti i to javno objaviti, pa će to imati odjeka i utjecaja na ostale.


Također, vaši konkurenti iz Essentia Dalmatice, tvrtke Smilje i Bioeterice žale se da ih stalno prijavljujete policiji i šaljete im inspekcije, što ste mi i kratko preko telefona potvrdili. Zanima me imate li dokaza o njihovu navodnom nezakonitom radu te kako tumačite činjenicu da im policijski i inspektori zaštite prirode nisu otkrili nikakve nezakonitosti?

Što se tiče triju navedenih firmi, točno je da sam ih prijavio jer je njihova berba smilja počela prije službenog početka, koji određuje Ministarstvo zaštite okoliša. Brali su, dakle, smilje van zakonskog roka, bez ugovora s privatnim vlasnicima zemljišta i bez ugovora s Hrvatskim šumama. U nedopuštenoj berbi na državnom zemljištu sudjelovali su ljudi koji nisu zaposleni, što je također ilegalna aktivnost. Također, ljudi kojima su policija i carina oduzimali robu, što se može provjeriti u policiji i carini, nisu imali papirnatu potvrdu o dokazu podrijetla, odnosno, vlasništvu smilja te su izjavili da rade za navedene firme. Osim toga, navedene firme već su ranije (više puta) djelatnici Hrvatskih šuma zatekli kako otpremaju smilje s državnog zemljišta bez lugarske popratnice. To vam mogu potvrditi u Hrvatskim šumama, a takva nedozvoljena aktivnost smatra se krađom. Nejasno je također kako je Milivoj Macura kao porezni dužnik u iznosu oko 1.500 000 kuna, podatak provjerljiv u Poreznoj upravi, vlasnik triju firmi koje su otišle u stečaj s više milijuna kuna otpisanih dugova, mogao dobiti posao s državom. Zanima me tko mu je s takvom poviješću poslovne aktivnost dopustio otvoriti dvije nove tvrtke (Smilje j.d.o.o. i Koža promet j.d.o.o.). Poduzetnik s takvim, dakle, negativnim poslovnim imidžem, pojavio se kao zastupnik sljedećih tvrtki Ireks Aroma, Bioeterica, Essentia Dalmatica i Viver, u javnom nadmetanju Hrvatskih šuma. U PU Šibensko-kninskoj također je evidentirana prijava prema kojoj je Milivoj Macura javno zaprijetio da će me netko od spomenutih ubiti.


Jedna od Jukićevih prijava protiv Macure

'Milivoj Macura iz tvrtke Smilje, prijavljen je, između ostalog, i za smilje koje tvrdi da je ubrano na Hvaru, a koje su policija i carina u ranim jutarnjim satima zatekli u destileriji 1. lipnja 2015. godine. Sumnjivo je kako su mogli toliku količinu dopremiti tako rano u destileriju ima li se u vidu činjenica da je na otocima berba smilja dopuštena tek od 1. lipnja. Neka policija, carina i Šumarija Hvar istraže jesu li, kako mi sumnjamo, tolike količine ubrane prije službenog početka berbe', kaže Jukić.

Kad netko od spomenutih konkurenata tvrdi da se meni pogoduje, ne mogu a da ne upozorim na sljedeću nelogičnost. Spomenutima su policija i carina zaplijenili smilje, a oni tvrde da Inspekcija zaštite okoliša nije utvrdila nepravilnosti u njihovu radu. Pitam se zašto bi im policija i carina zaplijenili smilje ako je sve bilo legalno. Smatram da u izvješću više državne inspektorice Marijane Cukrov iz Šibenika, nešto ne štima. Držim da inspektorica Cukrov nije ispoštivala Rješenje Ministarstva zaštite okoliša po točkama o procvalosti, potvrdi podrijetla smilja, jer da je postupila po pravilima i zakonu (NN 80/2013), ukinula bi im Rješenje za 2015. godinu prema kojemu su dobili dozvole za branje smilja. Nakon takvog poteza šest tvrtki, među kojima je i moja, zatražile su sastanak u resornom ministarstvu na kojem smo zatražili da se navedene aktivnosti inspektorice provjere kako bi se utvrdile činjenice i zaustavio nelegalan rad. U Ministarstvu se slažu sa zahtjevom, no pravdaju se da oni za to nemaju ovlasti. To je laž, jer je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/2013. po člancima od 216.-223.) jasno utvrđena ovlast inspekcije zaštite prirode. Sukladno tome, mi predstavnici šest firmi koje poštuju zakon, sumnjamo da nadležni u okolišnom sektoru možda svojim takvim ponašanjem pogoduju onima koji se ne drže zakona.

Konkurencija vas također proziva da vam Hrvatske šume pogoduju na njihovu štetu.

Smatram da je situacija upravo obrnuta. Naime, Hrvatske šume su provele tri javna nadmetanja za pravo na sakupljanje smilja, a na drugom i trećem nadmetanju su navedenim firmama pogodovale tako što su im uvažile ponudu koja je prvo protuzakonita zbog nemogućnosti javljanja zajednice ponuditelja, a nevažeća je zbog uplaćene početne cijene, a ne kako je Poziv na nadmetanje propisivao - ponuđene cijene.

Također, navedenu zajednicu ponuditelja su morali odbaciti jer ih je zastupao porezni dužnik Milivoj Macura. Nedopustivo je, naime, da državna firma dodijeli posao poreznom dužniku. Osim toga, taj isti Milivoj Macura, ponavljam, javno mi je pred desetak ljudi prijetio smrću. Što me ne čudi jer je riječ o čovjeku koji je, prema mojim spoznajama, prije pet, šest godina zbog nedopuštenih radnji imao ozbiljnih problema s pravnom državom.

Gospođa Radojka Macan, direktorica Bioeterice, požalila nam se joj je na posjed na kojem je zasađeno smilje i može ga brati kad god zaželi, banula policijska patrola sa željom da joj zaplijene biljke. Smatra da joj se time samo otežava rad i zagorčava život. Zanima me vaše mišljenje: koji je smisao slanja policije na privatni nasad smilja?

Na navod o privatno uzgojenom smilju, izjavljujem da je smilje zaštićena biljka prema Zakonu o zaštiti prirode te podliježe pravilima kao i samoniklo, jer se radi o repopulaciji divlje svojte.

Niti jedna od navedenih firmi, a uzgajaju smilje, nije zatražila dopuštenje za uzgoj niti je napravila Studiju o utjecaju na okoliš, što su, prema zakonu, bili obavezni. Ministarstvo nema pojma o tim njihovim aktivnostima, jer uzgoj smilja uglavnom nisu registrirali. Sadili su i strano divlje smilje, što je potpuno zabranjeno, jer ako dođe do križanja tog smilja s našim domaćim samoniklim hrvatskim smiljem, doći će do strahovitih posljedica po autohtono smilje iz prirode. O svemu tome je opširno kupce upozorio vodeći hrvatski stručnjak za smilje na našoj internetskoj stranici helichrysum-croatia.com. Bojim se da je većina takvog smilja posađenog u Hrvatskoj, potpuno van zakona.
Uostalom, navedene firme vole govoriti kako kupuju isključivo smilje u privatnom vlasništvu. Nije mi jasno zašto se onda natječu za smilje u državnom vlasništvu.

Budući da se smilje tretira kao hrvatski izvozni brend, zar ne mislite da biste se vi proizvođači trebali udružiti i zajedničkim snagama dodatno razviti proizvodnju i štititi naše prirodno blago zbog dobrobit svih zainteresiranih: proizvođača, berača, potrošača, države?

Smilje je pravi izvozni brend i smatramo da se proizvođači trebaju ponašati u skladu i duhu zdrave konkurencije. Nisu potrebna udruženja i klanovi kao što su to napravile firme Smilje, Ireks Aroma,Viver, Bioeterica i Essentia Dalmatica. Smatram da su se udružili upravo oni koji krše važeće zakone Republike Hrvatske. Također, upozoravam na posljedice koje izaziva pogodovanje Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatskih šuma tim tvrtkama: sve je to, naime, otišlo toliko daleko u kršenju zakona i štićenja prekršitelja zakona, pa je nas šest proizvođača (javlja nam ih se sve više) bilo primorano o svemu obavijestiti DORH i USKOK, kojima smo poslali prijave te od kojih zahtijevamo žurni postupak. Ukratko, prijave protiv navedenih tvrtki, ali i državnih institucija poput Ministarstva zaštite okoliša te Hrvatskih šuma, poslane su istražnim pravosudnim tijelima koja se bave suzbijanjem kriminala i korupcije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!