Toplo ljetno vrijeme i uživanje na godišnjem odmoru odličan su bijeg od svakodnevice i vrijeme za posvećivanje sebi, bližnjima i stvaranju lijepih uspomena. Barem ako ne bacite pogled na društvene mreže, na kojima se čini da ideološko-svjetonazorske svađe ljevice i desnice ne popuštaju ni tijekom najviših ni tijekom najnižih temperatura. Čak i potkraj srpnja, smještenog između lipnja, kada obilježavamo Dan antifašističke borbe, te kolovoza, kada slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, eskaliraju rasprave oko Domovinskog rata, ratnih zločina i toga jesu li pobjednici Drugog svjetskog rata bili 'junaci ili krvnici'.

Pritom se u javnosti često vrti narativ da su odavanje počasti partizanima iz Drugog svjetskog rata i braniteljima iz Domovinskog rata dva različita ideološka pola. Unatoč tome što Ustav Republike Hrvatske obje skupine boraca u svojoj preambuli, izravno ili manje izravno, prepoznaje kao aktere koji su doveli do razvoja i uspostave današnje moderne, slobodne i demokratske države.

Vidi se to i na osnovi prostornog rasporeda spomenika braniteljima i partizanima jer su diljem zemlje uglavnom odvojeni jedni od drugih. Ipak, iznimke postoje, a jednu smo našli početkom srpnja u Malinskoj. Tako smo na istočnoj obali tamošnje luke u Općini Malinska-Dubašnica naišli na spomenik ratnim žrtvama iz tog kraja. Jedan do drugog stoje spomenik žrtvama Narodnooslobodilačke borbe iz Drugog svjetskog rata slijeva te spomenik braniteljima iz Domovinskog rata s desne strane. U sredini se pak nalazi apstraktni spomenik koji prikazuje vojnika s puškom.

'Vi niste uzalud pali divni junaci, imena vaša pred nama zrače kao borbeni znaci', stihovi su ispod te skulpture vojnika, posvećeni onima koji su ginuli četrdesetih, kao i devedesetih.

Po jedna svijeća ispod šahovnice i crvene zvijezde

Dok smo razgledavali ovaj spomenik, vidjeli smo po jednu crvenu svijeću ispod svake ploče. Obje djeluju uređeno i bez ikakvih tragova vandaliziranja. Kako ona s hrvatskom šahovnicom, tako i ona s crvenom zvijezdom. Sitna oštećenja koja smo primijetili stvar su zuba vremena te podjednako zastupljena i kod branitelja i kod partizana pa se ne čini kao da je jedna ploča bolje održavana od druge. Pritom su oba spomenika prekrasno i ravnomjerno osvijetljena u noćnim satima.

Dok se lokalno stanovništvo bavi turizmom, a gosti razgledavaju sadržaje koje im ovaj gradić nudi, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić (Unija Kvarnera - HSLS) također je zaokupljen turističkim pitanjima u ljetnim mjesecima. Zbog toga, kao i zbog 'užurbanosti oko pripremanja svečane sjednice Općine Malinska-Dubašnica', naveo nam je da nema vremena za širi razgovor o ovoj temi. Pritom je doduše rekao da je spomenik podignut u vrijeme njegova prethodnika Antona Spicijarića (HDZ), koji bi o tome mogao više znati, kao i Slavko Spicijarić, inače predsjednik podružnice Udruge veterana Domovinskog rata – otok Krk.

'Stoga bi možda bilo dobro pitati njih što misle o samoj ideji i uspješnosti tog, po meni, dobrog rješenja da spomenik žrtvama svih ratova u proteklih 100 godina bude na centralnom mjestu. Dakle ja sam samo onaj koji doslovno baštini tu tradiciju i održava je koliko je to moguće u ova nova i pomalo izazovna vremena bespotrebnih i štetnih podjela u društvu', kratko nam je rekao Kraljić.

Dodao je i da 'ništa nije tako crno-bijelo, pa tako ni pogled na taj fenomen da su oba spomenika na jednom mjestu', ali bez više detalja. Potom smo uspjeli stupiti u kontakt sa spomenutim bivšim načelnikom Malinske, a on je rekao da želi odgovoriti na naša pitanja, no ipak nije stigao učiniti to zbog obaveza.

Antifašisti otoka Krka: Iskazujemo poštovanje stradalim otočanima

No uspjeli smo razgovarati s udrugom Antifašista otoka Krka (AOK), a njihov predsjednik Darko Fanuko u razgovoru za tportal otkriva da je spomenik u Malinskoj jedan od približno 60 njih, kao i spomen-obilježja diljem otoka Krka.

'Njima čuvamo uspomenu na otočane stradale u ratovima 20. stoljeća te im iskazujemo zahvalnost i poštovanje', rekao nam je Fanuko.

Najviše spomenika na ovom kvarnerskom otoku posvećeno je razdoblju Drugog svjetskog rata, osam ih je posvećeno Domovinskom ratu, a tu je još nekoliko njih za žrtve Prvog svjetskog rata. Što se tiče same Malinske, naš sugovornik navodi da je spomenik o kojem razgovaramo postavljen 22. lipnja 2001. godine (Dan antifašističke borbe, op.a.) te da sve njih na otoku održavaju jedinice lokalne samouprave.

'Takvo uređenje spomenika šalje poruku da se odavanjem počasti sudionicima i žrtvama jednoga rata ne umanjuje poštovanje prema sudionicima i žrtvama drugoga. Ne bih posebno izdvajao samo jednu osobu iz Drugog svjetskog ili Domovinskog rata jer je doprinos ljudi s područja Malinske i Dubašnice bio mnogo širi. Svaki poginuli borac, hrvatski branitelj i civilna žrtva zaslužuju da ih se sjećamo s jednakim poštovanjem. Bilo je pojedinaca koji se nisu slagali s time da se spomen-ploče postave jedna uz drugu, ali većina stanovnika Malinske podržala je ovakav postav spomenika', rekao je Fanuko.

Važne teme obiteljske povijesti, a ne osnova za nove podjele

U prilog tome govori i činjenica da nije bilo nikakvih incidenata, kao i činjenica da lokalni političari, braniteljske i udruga antifašista te sami građani u većini otočnih općina zajednički polažu cvijeće i pale svijeće (iako nam je naveo da ima i nekih iznimki, ne navodeći konkretne toponime). Malinska je jedno takvo mjesto u kojem oko povijesnih obljetnica nema tenzija kakve vidimo u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

'U povodu Dana antifašističke borbe diljem otoka Krka, pa tako i u Malinskoj, predstavnici jedinica lokalne samouprave i članovi naših podružnica polažu cvijeće i pale svijeće. Tom se prilikom prisjećamo povijesnih događaja, stradanja mladih ljudi i patnji civilnog stanovništva. O značenju tih događaja govori predsjednik podružnice Malinska-Dubašnica, a u obilježavanju sudjeluju njihovi članovi, predstavnici te općine i građani. Na primjeren se način obilježavaju i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ujedno Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja. Tada se odaje počast poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima, a građani takva obilježavanja uglavnom prihvaćaju s poštovanjem', kaže Fanuko.

Priznaje da ipak postoji manji broj otočana koji se protive pomirbi, ali većina stanovnika Krka 'poštuje žrtve obaju ratova i prihvaća da svaka žrtva zaslužuje dostojanstveno obilježavanje'.

'Tome zasigurno pridonosi suradnja jedinica lokalne samouprave, braniteljskih udruga i naše udruge, u kojoj djeluje i Forum branitelja Domovinskog rata. Među našim članovima nalaze se i hrvatski branitelji, što pokazuje da antifašističko nasljeđe i vrijednosti Domovinskog rata ne moraju biti međusobno suprotstavljeni. Građanima su te teme važne ponajprije kao dio povijesti njihovih obitelji i mjesta, a većina ne želi da one budu povod za nove podjele', otkrio je Fanuko.

Ove godine otkriven identitet četvero partizana iz oslobođenja Malinske

Uz dvije spomenute obljetnice koje se obilježavaju u cijeloj državi, ovaj kvarnerski otok preko puta Učke slavi i Dan oslobođenja otoka Krka 17. travnja 1945. godine.

Fanuko navodi da se taj dan svake godine obilježava u drugoj otočnoj zajednici, a ove godine domaćin je bila upravo Općina Malinska-Dubašnica.

'Pripremila je bogat kulturno-umjetnički program. Sudjelovali su učenici osnovne i srednje škole s recitacijama te folklorne skupine i klape s područja Malinske i Dubašnice. Odaziv i reakcije građana pokazuju da takva obilježavanja mogu istodobno njegovati sjećanje, uključivati mlade i povezivati lokalnu zajednicu', prisjetio se Fanuko.

AOK općenito nastoji održati sjećanje na žrtve svih ratova u kojima su sudjelovali stanovnici Krka, i to kroz izdavaštvo, ali i projekte poput QR kodova za spomenike na otoku. Ove godine, zanimljivo, u Malinskoj je postavljena još jedna spomen-ploča na grob četvorice boraca 26. dalmatinske divizije koji su poginuli pri oslobađanju Malinske.

'Istraživanjem arhivske građe utvrđen je identitet te četvorice dotad nepoznatih boraca pa su 81 godinu poslije njihova imena konačno zabilježena i dobili su zasluženo priznanje', istaknuo je predsjednik AOK-a, dodajući da se nova saznanja o žrtvama uvijek mogu pronaći.

Može li Hrvatska učiti od Malinske? 'Političarima je dužnost povezivati ljude'

Fanuku je drago da antifašističku udrugu na čijem je čelu od 2011. godine podržavaju i gradonačelnik Krka i načelnici općina, neovisno o svojoj političkoj orijentaciji. Upitan o lokalnim izborima 2025. godine, naveo nam je da su sami političari u kampanjama prvenstveno govorili o komunalnim, gospodarskim, turističkim i razvojnim pitanjima, a ideološka pitanja i povijest naprosto nisu bili dio agende ili barem nisu bili primarna tema.

Upitan o potencijalu da i ostatak Hrvatske uči iz primjera Krka, naš sugovornik smatra da 'postavljanje spomen-obilježja žrtvama i sudionicima Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata u zajednički dostojanstveno uređen prostor šalje poruku da čuvanje uspomene na jedne ne umanjuje poštovanje prema drugima'.

'Vjerujem da bi se sličan pristup mogao primijeniti i u drugim sredinama, uz poštovanje njihovih posebnosti i volje lokalnog stanovništva. Takvi spomenici sami po sebi ne mogu ukloniti ideološke sukobe, ali mogu pridonijeti kulturi dijaloga, međusobnog uvažavanja i pomirenja. Tome moraju pridonijeti i obrazovanje, njegovanje povijesnih činjenica te zajedničko obilježavanje važnih datuma', naglasio je.

Svađe oko ideologije i povijesti, dodaje, ne mogu riješiti probleme današnjice, a političarima koji upravo raspravama o prošlom stoljeću žele osigurati svoj uspon poručuje da ne koriste povijest za stvaranje podjela i privlačenje birača.

'Njihova je odgovornost povezivati ljude, poštovati sve nevine žrtve te se baviti problemima današnjih i budućih generacija. Na otoku Krku nastojimo pokazati da je moguće njegovati antifašističku tradiciju, poštovati hrvatske branitelje i vrijednosti Domovinskog rata te istodobno zajednički raditi za dobrobit cijele zajednice', zaključio je Fanuko za tportal govoreći o Malinskoj i drugim mjestima na Krku u kojima komemoracije ratnih događaja iz prošlog stoljeća prolaze bez svađa i gorljivih izjava, kakve redovito preplavljuju javni prostor i društvene mreže.