U objavi na društvenim mrežama ovog vikenda američki predsjednik izjavio je da će biti spreman 'krenuti' kada sve članice NATO-a prestanu kupovati rusku naftu. Osim toga, poručio je da bi članice zapadnog vojnog saveza trebale uvesti carine Kini u rasponu od 50 do 100 posto – sve dok traje rat.

Koje sve države kupuju rusku naftu, nedavno smo pisali o tome u OVOM ČLANKU.

Njegov zahtjev uslijedio je nakon posjeta Bruxellesu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, tijekom kojeg je Trumpov izaslanik pozvao EU da se što brže oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji. Dolazi i nakon jednostranog trgovinskog sporazuma iz srpnja, kojim se EU obvezao kupiti 750 milijardi dolara vrijednih američkih energenata do kraja Trumpova mandata.

Neki od ovih zahtjeva mogu se ostvariti lakše od drugih. Politico je analizirao što točno Trump želi i koliko je realno da se to ostvariti.

EU mora prestati uvoziti rusku naftu

Za većinu država članica EU-a ovo nije pretjerano zahtjevan zadatak. Naime uvoz ruske nafte u Uniju naglo je pao nakon što je blok uveo zabranu pomorskog uvoza odmah nakon potpune invazije na Ukrajinu.

Prije rata, 2021. godine, EU je iz Rusije uvozio 45 posto prirodnog plina i 27 posto sirove nafte. Do prošle godine taj je udio pao na 19 posto za plin i samo tri posto za naftu. Tijekom 2024. godine EU je na ruska fosilna goriva potrošio 21,9 milijardi eura, što čini otprilike 10 posto ukupnih globalnih izvoznih prihoda Rusije.

No inzistiranje Mađarske i Slovačke na tome da im je ruska nafta nužna ozbiljno otežava daljnji napredak. Te su dvije zemlje dobile privremeno izuzeće koje im omogućuje nastavak uvoza kroz naftovod Družba, a koji prolazi preko Ukrajine.

Umjesto da iskoriste izuzeće za pronalazak alternativnih dobavljača, Budimpešta i Bratislava povećale su kupnju od Rusije – i to s popustom, što ih je učinilo još ovisnijima o Moskvi.

'Mađarska je povećala svoju ovisnost o ruskoj sirovoj nafti sa 61 posto prije invazije na 86 posto u 2024., dok je Slovačka ostala gotovo stopostotno ovisna o opskrbi iz Moskve', navodi se u izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka.

'Isključivanje iz ruskih izvora energije imalo bi vrlo ozbiljne posljedice i za slovačko i za europsko gospodarstvo', upozorio je glasnogovornik slovačkog ministarstva vanjskih poslova. 'Stoga se aktivno protivimo ovom prijedlogu.'

Za Europsku komisiju Trumpovi zahtjevi mogu poslužiti kao dodatna poluga za vršenje pritiska na Mađarsku i Slovačku da smanje svoju ovisnost o Moskvi, tvrde tri europska dužnosnika koji su zatražili anonimnost zbog osjetljivosti pregovora.

Uskoro novi pregovori

Povjerenik EU-a za energetiku Dan Jørgensen uskoro započinje pregovore s obje zemlje u sklopu plana REPowerEU, čiji je cilj potpuno zaustaviti kupnju ruske energije. Bruxelles je u srpnju predložio zakon koji bi od članica EU-a zahtijevao da do 2027. godine prekinu uvoz ruskog plina.

Wright je tražio ubrzanje tog procesa, no interes među državama članicama je vrlo slab, potvrdila su dva diplomata EU-a uključena u razgovore.

'Državama članicama treba vremena da se prilagode i pronađu alternativne izvore', poručio je jedan od diplomata.

NATO također mora prestati kupovati rusku naftu

Ovo je već teže ispuniti.

Proširujući zahtjev s EU-a na sve saveznike NATO-a, Trump je u igru ubacio i Tursku, ključnog, ali problematičnog partnera jer se ta zemlja s iznimno važnom strateškom pozicijom na ulazu u Crno more odbila pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije. Umjesto toga, profitirala je reeksportom milijardi eura ruske nafte u Europu i druge regije.

'Nije baš realno i vrlo je malo vjerojatno da bi Turska u ovom trenutku pristala na takav zahtjev', izjavio je Sinan Ülgen, viši suradnik think tanka Carnegie Europe i bivši turski diplomat.

Trump bi morao izvršiti ogroman pritisak na predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana kako bi ga natjerao na promjenu smjera. Međutim zemlja je usred teške krize troškova života, a rast cijena energije destabilizira Erdoğanovu političku poziciju.

Prošle godine Turska je 41 posto plina uvozila iz Rusije, navodi Aura Sabadus, viša analitičarka za energiju u konzultantskoj kući ICIS. Štoviše, 57 posto turskog uvoza nafte dolazilo je iz Moskve, dodao je Homayoun Falakshahi, glavni analitičar sirove nafte u tvrtki Kpler.

'NATO vjerojatno neće imati nikakvu ulogu u zabrani uvoza', naglasio je visoki diplomat iz tog saveza. 'Politike kupovine ruske nafte i plina, kao i uvođenja tarifa, isključivo su u nadležnosti EU-a.'

Europa bi trebala kupiti goleme količine američkog plina

Ovo je, piše Politico, gotovo nemoguće.

Trumpova administracija prikazuje povećanu prodaju američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao win-win situaciju: veći profit za američke energetske kompanije i manji prihodi za rusku ratnu mašineriju. 'Želimo istisnuti sav ruski plin', rekao je Wright tijekom svog posjeta Bruxellesu. 'Što više ograničimo sposobnost Rusije da financira ovaj smrtonosni rat, to bolje za sve nas.'

U srpnju je Trump iskoristio prijetnju carinama kako bi od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ishodio obvezu da će EU do kraja njegova mandata kupiti najmanje 750 milijardi dolara vrijednih američkih energenata.

Analitičari ističu da je takvo obećanje gotovo neostvarivo. Naime EU je prošle godine potrošio 375 milijardi eura na uvoz energije, a samo 76 milijardi eura došlo je iz SAD-a, prema podacima Laure Page, više analitičarke u Kpleru. Da bi se ispunila Trumpova kvota, EU bi morao utrostručiti američki uvoz u samo tri godine – i pritom zanemariti druge dobavljače, poput Norveške, koja isporučuje jeftiniji plin putem plinovoda.

Uz to, SAD je 2024. u inozemstvo poslao samo 166 milijardi dolara nafte i plina. Dakle, da bi ispunio obvezu prema EU-u, morao bi preusmjeriti gotovo sav svoj izvoz i još povećati proizvodnju. 'To se jednostavno nikada neće dogoditi', zaključila je Page.

U prvom tromjesečju ove godine američki LNG držao je 50,7 posto tržišnog udjela u EU-u, a Rusija je sudjelovala s 17 posto, većinom prema dugoročnim ugovorima sklopljenim prije invazije. Jørgensenov plan REPowerEU predviđa raskid tih ugovora da bi se oslobodio prostor za američki plin, no energetske kompanije procjenjuju bi li takav potez otvorio prostor za tužbe.

'Komisija ne trguje plinom', često naglašava Jørgensen, ukazujući na to da Bruxelles nema mehanizme za prisiljavanje privatnih tvrtki da biraju američke dobavljače.

EU mora uvesti carine Kini

I ova ideja teško da može zaživjeti.

Politički i ekonomski, uvođenje carina Kini bio bi ogroman udarac za EU. Proteklih desetljeća gospodarstvo Unije snažno se ispreplelo s kineskim, a potrošači su se navikli na povoljan uvoz. Iako se blok formalno obvezao smanjiti ovisnost o Kini, ključne industrije – od njemačke automobilske, preko francuske vinske, do talijanske modne – snažno se oslanjaju na kinesko tržište i proizvodne kapacitete.

Kina je treći najveći trgovinski partner EU-a za robu i usluge, nakon SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, te drugi najveći partner kada je riječ o robi – odmah nakon SAD-a. Ona čini oko 21 posto ukupnog uvoza EU-a. Peking je, k tomu, već više puta pokazao da će oštro odgovoriti na svaku ekonomsku provokaciju.

Carine Kini bile bi vrlo štetne za EU

'Visoke carine Kini bile bi izuzetno štetne. Znamo to iz primjera SAD-a, jer su na kraju odustali od takve politike', rekao je David Henig, analitičar Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju.

Trump je prošlog tjedna zatražio i uvođenje carina Indiji – zemlji poznatoj po protekcionističkoj politici, s kojom EU upravo finalizira pregovore o trgovinskom sporazumu. 'Trump dobro zna, ili mu je netko rekao, da pokušavamo zaključiti sporazum s Indijom i da u ovom trenutku nikako ne želimo ulaziti u trgovinski rat s Kinom', upozorio je visoki europski diplomat.