RASPRAVA U OTVORENOM

Treba li zbog slučaja Daruvarac promijeniti zakon? 'Pravosuđe je postalo kao nogomet - svi misle da mogu biti izbornici'

12.02.2019 u 06:35

Bionic
Reading

Zakon o kaznenom postupku je loš i treba ga mijenjati, kaže struka. Rupe u zakonu otkrivaju se iz slučaja u slučaj. Vlada najavljuje još jedne izmjene problematične regulative, devete po redu. Pravnici kažu - treba nam potpuno novi zakon. O njemu je bilo riječ u HRT-ovoj emisiji Otvoreno

Imaju li okrivljenici veća prava od žrtava? Kako spriječiti otezanje postupaka? Kako do pravičnijih presuda u Otvorenom su govorili ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, izvršni tajnik SDP-a za pravna pitanja Vojko Braut, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela i odvjetnica Višnja Drenški Lasan.

'Mi ćemo ići u izmjene ZKP-a. Prva je izmjena bit će implementacija direktive kojom ćemo ojačati prava osumnjičenika i povećati protočnost postupka. Nakon tih preinaka ići će se u izradu novog ZKP-a kako bi našli bolja rješenja. Ne želim pravdati sustav, ali smo 2008. i 2009. prešli na potpuno novi sustav - sa sudske istrage na državnoodvjetničku istragu i nakon toga svake godine imamo nekakve zahtjeve za izmjenama', najavio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Dojam je da je na početku je zakon bio više na strani državnog odvjetništva i dobar dio izmjena zakona je išao za tim da se izjednače 'oružja' branitelja i tužitelja.

'Mislim da se većina odluka donosi na način koji ne otvara neke velike probleme. Pojavljuje se pokoji slučaj. Drago mi je da će se raditi na novom zakonu. Moramo ponajprije prenijeti direktivu o pretpostavci nevinosti i besplatnoj pravnoj pomoći. Također, veliki je problem dugotrajnost postupka', smatra Marin Mrčela.

Vesna Škare Ožbolt dijeli njihovo mišljenje. Nada se da će novi zakon biti pripremljen kvalitetno i uz stručnu javnost. Smatra da sadašnji zakon nije toliko loš. 'Dugotrajnost postupka jest problem, ali treba li zakon mijenjati samo zbog jednog postupka', upitala je. Slučaj Daruvarac, možda je trebao biti okvalificiran kao pokušaj ubojstva, a ne premlaćivanje, dodaje.

Vojko Braut je kazao kako nije siguran da će novi zakon ili izmjene zakona utjecati na dugotrajnost postupka. Čini mu se da postojeći zakon daje sucima alate pomoću kojih procesi mogu biti kraći. Najvećim problemom smatra činjenicu da ljudi koji trebaju doćipred sud (svjedoci...) ne shvaćaju sud ozbiljno.

Višnja Drenški Lasan smatra da se postojeći zakon mora osuvremenjavati i da se direktive EU-a moraju implementirati. 'Problem je da smo mi u kratkom periodu, bez pripremljenosti sudaca i drugih ušli u novi sustav tripartitnosti po uzoru na anglosaksonsko pravo. Kod nas se nije znalo primjenjivati unakrsno ispitivanje', kazala je.

Ministar Dražen Bošnjaković je kazao kako postojeći zakon ima dosta toga zadanog, jer je u njega implementiran niz direktiva, a u javnoj raspravi će se vidjeti što se sve može poboljštati. 'Državnoodvjetnička istraga je sudska istraga još samo u Sloveniji i vjerojatno će učiti na našim greškama', kazao je.

Marin Mrčela je kazao kako su svake godine sudski postupci sve brži. 'Sad smo u prosjeku na 350 dana, a na sudove dolazi 1,2 milijuna predmeta. Već 9 godina sudovi rješavaju više postupaka nego što ih dobijaju. Sad govorimo o 5 ili 10 postupaka kojima javnost nije zadovoljna i za koje svi misle da mogu sve komentirati', rekao je.

Moglo se bolje, ali da smo u novi zakon ušli kao guske u maglu - nije istina, dodao je. Smatra da se može poraditi na ubrzanju i djelotvornosti postupka te na dodatnom usavršavanju sudaca.

  • +13
Darko Kovačević Daruvarac pušten iz zadarskog pritvora Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Nama se na normativnoj strani događaju neke stvari u kojima se vrtimo u krug. Što smo napravili s institutom jamstva?', upitala je Višnja Drenški Lasan.

Mrčela je na to dodao kako politika mora reći što želi i zašto to hoće. Volio bih kad bi Sabor poslušao struku, jer struka uvijek može bolje.  

Vojko Braut smatra da se mora razgovarati o uvjetima u kojima suci rade, o njihovim plaćama kao i poštovanju građana prema institucijama države i sudovima. Kazne postoje, ali nije uvriježeno da se one propisuju. Braut smatra da sudovi moraju uspostaviti autoritet. Poseban je problem što puno vremena prolazi od trenutka podizanja optužnice do početka procesa.

S tim se nije složio Mrčela. 'To su iznimke, što je točno provjerljivo putem e-spisa', kazao je. 'Daruvarac je prije slučaja premlaćivanja Lorene Gurlice imao nekoliko sličnih prekršaja. On je recidivist koji je cijelo vrijeme iskorištavao sustav. Sustav ga je poklopio jer su ga se ulovili mediji, a sustav ga je poticao', odgovorio je Braut. 

'Nijedna efikasnost ne smije ić na uštrb pravičnosti postupka, jasan je stav Europskog suda za ljudska prava i Ustavni sud RH. Pravo na suđenje u razumnom roku pravo je i optuženika', naglasila je Višnja Drenški Lasan.

Na to se nadovezao Mrčela koji je kazao da nije dobro kad sud radi pod pritiskom javnosti. Dodao je kako je u slučaju Daruvarac u više od 250 stranica žalbe, više od 200 stranica isječaka iz medija o tome što je tko govorio o slučaju.

'Zbog mentalne higijene nacije - žalosno je da vam pravosuđe ubrzavaju mediji. Zbog toga su ljudi nezadovoljni', kazala je Vesna Škare Ožbolt.

Odgovorio je ministar Bošnjaković koji je kazao da je sudjelovanje medija u ovom obimu - novost. Moramo suce educirati da se odupru eventualnim pritiscima javnosti i odlučuju na temelju pravičnosti, kazao je.

Marin Mrčela je kazao kako je pravosuđe postalo kao nogomet - svi misle da mogu biti izbornici. 'Kod slučaja Daruvarac zakon je vrlo jasan. Mjere opreza se mogu donijeti kao zamjena za istražni zatvor ako je moguće izreći istražni zatvor' rekao je.