Ne jenjavaju reakcije na preporuku zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama. Mišljenja su podijeljena, no u nekim školama mobiteli su već dugo u kutijama. Što o ovoj vijesti kažu stručnjaci? U razgovoru za tportal psiholog Božidar Nikša Tarabić kaže da pozdravlja preporuku jer u njoj vidi puno prednosti, a isto smatra učiteljica Petrunjela Krajačić
'Jesi vidio Instagram Reels koji sam ti poslao?' kaže sedmaš Petar. 'Jesam, super je, ali 'ajmo na Snap', odgovara mu prijatelj Marko dok ispred učionice čekaju početak sata. Njihovi vršnjaci također su mahom na mobitelu, obožavaju TikTok i Reddit, uz njih se smiju, uče i druže te se čini da su zasloni na dodir od rođenja njihov prozor u svijet. No ove scene mogle bi u Zagrebu postati stvar prošlosti barem šest ili sedam sati, koliko djeca borave na školskim hodnicima.
Naime, prema preporuci Grada Zagreba, ranije ovog tjedna upućenoj svim zagrebačkim osnovnim školama, trebalo bi biti zabranjeno korištenje mobitela tijekom sata i školskog odmora, što bi bilo regulirano kućnim redom, kao i sva dodatna pravila. Iako je riječ o preporuci, a ne obavezi, u Gradu Zagrebu se nadaju da će što više njih zabraniti mobitele, imajući na umu negativne aspekte prekomjernog korištenja društvenih mreža i internetskog nasilja.
Čim je ova vijest odjeknula, nametnula su se brojna pitanja poput toga kako će – i hoće li uopće – škole implementirati ovu preporuku, gdje će se tijekom dana čuvati mobiteli i što u slučaju iznimaka ili nepredvidivih situacija. U svakom slučaju, može se očekivati da će u sljedećim danima biti poznati detalji o provedbi preporuke te da bi se među stručnjacima, odgojno-obrazovnim djelatnicima, roditeljima i učenicima mogla otvoriti rasprava o ovoj temi.
Raspravu o ovoj temi upotpunili su prije dvije godine rezultati istraživanja Instituta za društvena istraživanja, u kojemu su troje znanstvenika – Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon – ustanovili da više od 85 posto učitelja razredne i predmetne nastave podržava ideju zabrane korištenja mobitela u školama. Istovremeno, za nju je tada bilo 52,6 posto petaša dok su se sedmaši većinom protivili zabrani, četvrtina njih izrazito.
Djeca podijeljena, učitelji gotovo jednoglasni
Ovo opširno istraživanje provedeno je u svibnju i lipnju 2022. na uzorku od 1705 učitelja/ica, 3706 učenika/ca petih i 3866 učenika/ca sedmih razreda te je pokazalo podijeljenost u stavovima i, kako u izvješću navode autori, nužnost 'uvažavanja različitih perspektiva – posebice učeničke'.
'Dogovor o pitanju korištenja mobitela u svakoj školi postignut suradnjom svih zainteresiranih dionika – učitelja, učenika, ravnatelja, stručnih suradnika i roditelja – predstavlja najbolje jamstvo da se zajednička odluka o tom pitanju provede u djelo', zaključili su 2023. autori istraživanja.
Sada kada je odluka blizu, a mišljenja podijeljena, o preporuci smo razgovarali s psihologom Božidarom Nikšom Tarabićem, voditeljem Ureda za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja Sveučilišta u Zagrebu, a on pozdravlja ograničavanje korištenja mobitela u školama.
Kako objašnjava za tportal, time su prepoznati potencijalni negativni učinci njihova pretjeranog korištenja, poput izloženosti online nasilju tijekom boravka u školi te smanjenja mogućnosti razvijanja komunikacijskih i socijalnih vještina. Osim toga, smatra da oslanjanjem na mobitel učenici propuštaju priliku za odmorom i kretanjem.
'Istraživanja pokazuju da povećano vrijeme pred ekranima može biti povezano s povećanom razinom anksioznosti, depresivnosti i smanjenim blagostanjem kod djece i adolescenata, a umjerena upotreba ne mora imati štetne učinke', napominje psiholog i dodaje da se upravo zato ova preporuka dobro 'uklapa u nalaze istraživanja koja ističu da je pretjerana ili nestrukturirana upotreba mobitela povezana s negativnim razvojnim ishodima'.
Preporuka je dobra, no nedovoljna
Iako je podržava, Tarabić ističe da preporuka o zabrani sama po sebi nije dovoljna te da treba raditi na edukaciji djece i roditelja. Zašto?
'Bez edukacije djece i roditelja o zdravim digitalnim navikama i širem kontekstu odgovorne upotrebe tehnologije postoji rizik od pasivnog otpora ili skrivene upotrebe mobitela. Stoga se zabrana treba kombinirati s preventivnim i edukativnim mjerama', jasan je psiholog.
Pritom bi bilo najbolje kad bi učenici u školi imali sigurno mjesto za odlaganje mobitela, no treba misliti i na neke roditelje koji se brinu kako će im se dijete javiti. Toga je svjestan i Tarabić.
'Mnogi roditelji žele da dijete ima mobitel radi osjećaja kontrole i sigurnosti. Ako zabrane korištenje mobitela, nužno je osigurati alternativne i brze komunikacijske kanale između roditelja i škole kako bi se smanjila anksioznost roditelja i djece', upozorava. U svakom slučaju, stručnjak smatra da bi ova preporuka mogla pozitivno utjecati na međuvršnjačke odnose i komunikaciju, ali i pažnju.
Ipak, bit će i nekih izazova.
'Kod dijela djece vjerojatno će se javiti povećana iritabilnost, anksioznost ili somatizacijske tegobe kao dio procesa odvikavanja od stalne dostupnosti digitalnih sadržaja. Ti simptomi odražavaju psihološke mehanizme vezane uz naglo smanjenje stimulacije i poteškoće s tolerancijom na dosadu', zaključuje psiholog Tarabić, nadajući se da će škola bez mobitela postati ugodno okružje učenja i socijalizacije.
Kod nekih već godinama nema mobitela
I prije izrade preporuke na razini županije, neke škole i učitelji samoinicijativno su zabranili ili ograničili upotrebu mobitela. Među njima je i razred učiteljice Petrunjele Krajačić iz Područne škole Pongračevo Osnovne škole Augusta Šenoe na Trešnjevci. Učiteljica je to koja provodi razne izvannastavne aktivnosti i projekte, a djeca je obožavaju zbog srdačnog pristupa i predanosti. No kod nje postoji jedno pravilo:
'Više godina imam pravilo da učenici mogu ponijeti mobitel u školu, no do posljednjeg zvona on mora biti ugašen i spremljen u torbi, čak i za vrijeme odmora. Pravilo je, naravno, dogovoreno u suradnji s roditeljima i nikad nije bilo nikakvih problema.' Upozorava da su kod djece nižih razreda pametni satovi još veći problem, a katkada se školi bez mobitela najviše opiru upravo roditelji.
'Roditelji imaju potrebu da im djeca budu stalno dostupna pa ih često znaju nazvati i za vrijeme nastave', ističe učiteljica. Pritom ne negira važnost tehnologije, no, poput psihologa Tarabića, drži da je edukacija ključna te da bi se ova preporuka trebala proširiti na cijelu Hrvatsku.
'Život nije računalna igrica. Smatram da bi preporuka o zabrani korištenja mobitela u školama trebala biti donesena na razini cijele Hrvatske, uz brojne tjedne i mjesečne aktivnosti i edukacije za djecu i roditelje, poput dana bez mobitela i slično', zaključuje učiteljica Krajačić.
Što vi mislite o ovoj temi? Recite nam u anketi.