Tresla se brda, rodili se - pregovori

'Cijela jedna civilizacija večeras će nestati i nikada se više neće vratiti', zagrmio je Donald Trump u utorak, uoči isteka ultimatuma Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca i pokrenuo globalnu dramu. Dok si rekao keks, televizije su poslale mlade novinare na ulicu da maltretiraju ljude gdje će dočekati smak svijeta, a malo ozbiljniji analitičari sasjekli su najnoviju budalaštinu iz Bijele kuće riječima da je to još jedna njegova toplo-hladna igra.

Lako je sad biti general poslije bitke i reći da smo znali da prijeti praznom (nuklearnom?) puškom, ali nismo baš očekivali ni to da će par sati kasnije Trump objaviti da je s Iranom potpisano dvotjedno primirje. Ono što smo očekivali – i što se dogodilo – jest da će to primirje biti izrazito krhko: čim je Benjamin Netanyahu rekao da 'ovo nije kraj jer ciljevi još nisu ostvareni', a Trump prisnažio da je Libanon isključen iz sporazuma, bilo je jasno da od mira nema ništa. Izraelci su odmah zasuli Bejrut bombama, ubili preko 200 ljudi, a Iran jedva dočekao priopćiti da nema ništa od ispunjavanja glavnog zahtjeva Amerikanaca – otvaranja Hormuškog tjesnaca.

Bilo kako bilo, noćas po našem vremenu su u Pakistanu – koji je, uz Kinu, čini se, odigrao najveći dio igre približavanja nepomirljivih strana – krenuli pregovori. Na njih bi Iran trebao poslati predsjednika parlamenta Mohamada Bagera Galibafa te ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija. S američke strane bi uobičajenu ekipu – Trumpova savjetnika Stevea Witkoffa te Trumpova zeta Jareda Kushnera – trebala nadopuniti i Trumpova produžena ruka, potpredsjednik J.D. Vance. Kako će se to rasplesti, ne zna, bojimo se, ni Trump.

Orbánova posljednja (propala) diverzija

A Trump je ovog tjedna poslao Vancea na još jedno, čini se, dosta mu važno mjesto – u Budimpeštu. Tamo se ovog vikenda događaju izbori koje će napeto pratiti cijeli svijet, a još više od Amerikanaca i Rusa nejaka Europa, koja se nada da će njihov favorit Péter Magyar pomesti Viktora Orbána i tako riješiti problem koji sami nisu u stanju. Bilo kako bilo, Vance je došao tamo odglumiti podršku neliberalno-konzervativnoj osovini, čiji je Orbán najstabilniji europski stup, no morao se praviti grbav na obavještajni manevar koji je mađarski vođa izveo sa Srbima i, po svemu sudeći, Rusima.

Naime netko tko je u vojsci bio dosta loš diverzant (ovoga puta stvarno izgleda da nije u pitanju Vučić) dosjetio se umotati četiri kilograma eksploziva u štapin i parkirati ga u vojvođansku ravnicu, pored trase plinovoda Turski tok, preko kojeg Orbán nabavlja plin nakon što su mu Ukrajinci zavrnuli rusku pipu. Vučić je javio Orbánu da se događa neka frka, ovaj odmah sazvao vijeće za nacionalnu sigurnost i ponovio da ga Ukrajinci hoće ubiti. Šef srpskih vojnih obavještajaca demantirao je da Ukrajinci imaju veze s diverzijom, ustvrdivši da je eksploziv postavio neki migrant, i tako je propao posljednji trzaj mađarskog diktatora prije nego što ga povijest odnese u oporbu. Sretan put, Viktor-baci.

Banjalučki sushi i američki plin

I Bosanci, a bome i Hercegovci, ovoga su tjedna imali posla i s plinom i Trumpom. Doduše, juniorom – Donaldov sin Donald Jr. uputio se u Banju Luku kod Orbánova jarana Dodika, ovoga puta također mlađeg, kako bi sklopili neki dil dok su tate još uvijek na vlasti. Nakon što je zetu Kushneru propala varijanta sa zgradom Generalštaba u Beogradu, koju je NATO prigodno razrušio, mlađi Trump je mlađem Dodiku navodno doveo investitore koji bi trebali graditi hidroelektranu na Drini. Ekološke udruge su na stražnjim nogama i kažu da će Drina od rijeke postati jezero, a Donalda mlađeg je Igor Dodik, umjesto na banjalučke ćevape, odveo na sushi, bao buns i tacose.

Nešto ozbiljniji ovoga je tjedna ispao drugi entitet te je američkoj tvrtki AAFS Infrastructure and Energy konačno dao posao izgradnje i upravljanja plinskom interkonekcijom BiH i Hrvatske, a ona susjednoj državi daje pristup LNG terminalu na Krku. Time ne samo da su bosanski Hrvati iz igre isključili državni BH Gas, već su se – čini se – umilili Trumpovoj administraciji kvalitetnije od Dodika, koji mu svakom prilikom pokušava titrati iako mu je pola vlade i dalje pod sankcijama. Zakon, doduše, još mora potvrditi Dom naroda Parlamenta FBiH na sjednici zakazanoj za tjedan dana, ali kako su Amerikanci izravno iz Ministarstva energetike poslali izaslanika koji 'očekuje brze odluke', valjda to konačno neće biti problem.

Mladi Nijemci – raus! Nije ni čudo kad znaju koliko košta stan

Nemala se panika digla među Nijemcima (i našom mlađahnom dijasporom) prije koji tjedan, kad je procurio detalj iz novog zakona o vojnoj službi, prema kojemu se osobe od 17 do 45 godina moraju javiti vojnim vlastima ako žele putovati u inozemstvo. Nijemci ne samo da su najveći putnici u Europi, već imaju i čak devet susjeda, pa su ljudi počeli zbijati šale da će ih vojska ćopiti kad trknu, recimo, natočiti benzin u Češku. Tolika se drama digla da je ministar obrane Boris Pistorius morao demantirati primjenu te odredbe jer je vojska u Njemačkoj i dalje dobrovoljna, a eventualno novačenje ide tek kad to odobri Bundestag.

A kad već otputuju, mladim Nijemcima je bolje da se ne vraćaju, jer ko to more platit. Naime iz rasprave u Bundestagu doznalo se da je cijena najma stana u gradovima poput Berlina ili Leipziga u posljednjih 10 godina skočila i za 70 posto, a u prosjeku s devet na 15 eura za kvadrat najma, dok u centru Berlina dobacuje i do 20 eura. Bavarska prijestolnica München već je imala preskupe cijene, pa je i dalje ostala najskuplja s prosječno 21,29 eura po kvadratu, a nakon nje idu Frankfurt i Stuttgart s oko 16 eura po kvadratu. A što da im siroti Hrvati kažu – kod nas je kvadrat i po parsto posto skuplji nego prije 10 godina.

You saw 'The Whole of the Moon'

U tjednu koji su obilježili ratovi, 'korak naprijed, nazad dva' mirovni pregovori, Trumpovi tantrumi i teški dani za Orbána uoči ključnih izbora u Mađarskoj, glavna vijest – i rijetko srčana u moru grozničavih ako niste teoretičar zavjera - bila je misija Artemis II, kojom se čovjek više od pola stoljeća nakon završetka programa Apollo vratio u neposrednu blizinu Mjeseca. Riječ je o prvom letu ljudske posade oko Mjeseca od 1972. godine.

Četvero astronauta – Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen – vinuli su se letjelicom Orion do (rekordnih) 406 tisuća kilometara od Zemlje, prošli iza tamne strane Mjeseca i vratili se na Zemlju. Sretno su stigli u subotu u dva ujutro po hrvatskom vremenu, a sletjeli su u Tihi ocean, gdje ih je preuzela američka mornarica.

Izazova, dakako, nije falilo – od pokvarenog zahoda do problema s Outlookom – pa i šarmantnih trenutaka sa staklenkom Nutelle, koja je dobila svojih pet sekundi. A doznali smo i uz koje su se pjesme astronauti budili.

Posada je testirala ključne sustave letjelice, provodili su znanstvena promatranja Mjeseca te pratili svoje zdravstveno stanje u uvjetima dubokog svemira, uz ono možda i najznačajnije za njih kao astronaute: promatrali pomrčinu Sunca, 'izlazak' i 'zalazak' Mjeseca te udare meteoroida u površinu Mjeseca – čak šest njih. Najrizičnija faza bio je povratak na Zemlju. Letjelica Orion ušla u atmosferu brzinom od oko 40.000 kilometara na sat, pri čemu temperature idu i do 2760 stupnjeva Celzijevih. Srećom, sve je prošlo dobro.

Program Artemis predviđa povratak ljudi na Mjesec, izgradnju trajne baze i pripremu budućih misija prema Marsu. No ono što astronomi često naglašavaju jest da je u središtu svega geopolitika, kao i pitanje 'može li itko polagati pravo na Mjesec' i kakve su pravne i kolonijalne pretenzije. Rusija je odustala od ambicioznijih lunarnih planova u idućih 10 godina, a nakon što je SAD s Artemisom II obilježio teren, sada kreće borba oko toga hoće li na Mjesec do kraja desetljeća prve kročiti kineske ili američke čizme i čija će se zastava ondje vijoriti.

Tko će izgraditi trajnu bazu na Mjesecu i krenuti u osvajanje Marsa? Napraviti novi mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo? I hoćemo li se uopće prije toga zapitati kakav iza sebe ostavljamo naš planet? Jer kako je Prince to davno sažeo u pjesmi: You turn on the telly and every other story is tellin' you somebody died. A sister killed her baby 'cause she couldn't afford to feed it. And yet we're sending people to the Moon.

Dajte prvoj dami šest minuta i osvojit će svijet

'Nisam Epsteinova žrtva. Epstein me nije upoznao s Donaldom Trumpom. Laži koje me povezuju s osramoćenim Jeffreyjem Epsteinom moraju prestati danas.' Tim se riječima američka prava dama obratila javnosti, odlučila stati na kraj klevetama i tako iznenadila svekoliku javnost. Ili je barem pokušala to, jer reakcije od tada ne prestaju. U šestominutnom govoru u Bijeloj kući odbacila je tako sve navode koji je povezuju s pokojnim seksualnim predatorom Epsteinom, demantirala ikakve bliske odnose i pojasnila da ga je tek tu i tamo sretala u društvenim krugovima u New Yorku i na Floridi.

O toj se temi od tada ne prestaje pričati, a svi se pitaju – zašto baš sada i što je nagnalo američku prvu damu da progovori o temi od koje njezin suprug toliko bježi?

Melania je svoj potez objasnila time da već godinama internetom kruže lažne fotografije i priče, čega joj je, kaže, dosta. Dotaknula se čak i e-maila iz 2002. godine, u kojem se Epsteinovoj osuđenoj suradnici Ghislaine Maxwell obraća s 'Love, Melania'. 'Bezazlena, pristojna komunikacija, ništa više od trivijalne poruke', tvrdi ona.

Pozvala je američki Kongres da organizira javna saslušanja za žrtve Epsteinovih zločina, podsjetila kako on nije radio sam te da je nekoliko istaknutih moćnika već dalo ostavke kako je skandal postajao sve ispolitiziraniji. 'Svaka žena zaslužuje priliku ispričati svoju priču', poručila je. Hvalevrijedno, pomislit će mnogi, no nisu se svi složili. Dio žrtava kritizirao je njezin govor jer smatraju da svaljuje odgovornost na njih umjesto na institucije. 'Prva dama Melania Trump prebacuje teret na preživjele u politički obojenim uvjetima koji štite one na vlasti', smatraju. Demokrati u Kongresu pak žele da sama Melania svjedoči pod prisegom 'ako već želi očistiti svoje ime'.

A na sve to ispostavilo se da njezin suprug – američki predsjednik koji je trenutačno zauzet ratovima – nije znao za njezine planove, kako on tvrdi, iako drugi izvori govore drugačije. Da stvar bude još bizarnija, Trump je u telefonskom razgovoru rekao da 'ona nije poznavala Epsteina', a zatim je, usred razgovora, novinaru jednostavno poklopio slušalicu. Sve to dok se i najglasniji pristaše polako odmiču od Trumpa, a potpora u pokretu MAGA mu opada. Zataškavanje zločina bogatih i moćnih elita možda ipak dođe na naplatu, uz neočekivanog predvodnika – Melaniju Trump.