Jedan od Meduzinih sugovornika, 59-godišnji Aleksej, koji je služio u ruskoj motoriziranoj postrojbi prije dezertiranja, tvrdi da je očita ukrajinska prednost u dronovima na pojedinim dijelovima bojišta.

'Dovodimo četu bogalja i staraca na liniju bojišnice, a ukrajinske oružane snage dovode kamion dronova. Jedan bod za ukrajinske oružane snage', rekao je.

Prema njegovim riječima, ruski vojnici često sami kupuju letjelice, radiouređaje, generatore, gorivo, pancirke i drugu opremu te tvrdi da je zapovjedništvu u nekoliko mjeseci dao 700 do 800 tisuća rubalja za opremu.

'Život u ruskoj vojsci ne vrijedi apsolutno ništa', rekao je Aleksej, opisujući velike gubitke u pješačkim napadima.

Dronovi zaustavili klasične proboje

Meduza navodi da su dronovi promijenili samu prirodu rata te prve crte više nisu jedino opasno područje. FPV dronovi, oni s optičkim kabelima i letjelice srednjeg dometa potisnuli su pješaštvo, vozila i logistiku dublje u pozadinu.

Ukrajina, prema toj analizi, sada sve češće pogađa ciljeve udaljene 20 do 150 kilometara od bojišnice, a dugometnim dronovima napada i rusku naftnu infrastrukturu, luke, industrijska postrojenja i gradove duboko u toj zemlji.

To ne znači da Rusija nema napredne sustave. Meduza piše da Moskva razvija nove mreže repetitorskih dronova, sustave strojnog vida i eksperimentalne letjelice s elementima umjetne inteligencije, no svjedočanstva ruskih vojnika pokazuju da se ta tehnologija često ne spušta učinkovito do običnih postrojbi na frontu.

'Zaostajemo zbog komunikacija'

Operaterka drona Evgenija, koja je potpisala ugovor s ruskim Ministarstvom obrane 2023. godine, kaže da problem nije samo u broju letjelica, nego i u vezi i prijenosu podataka.

'Znatno zaostajemo ne nedostatka bespilotnih letjelica, nego zbog nedostatka satelitske i radio komunikacije na frontu', rekla je.

Prema njezinu svjedočanstvu, Rusiji nedostaje stabilan, šifriran i brz komunikacijski sustav usporediv sa Starlinkom. To znači da ruske postrojbe mogu vidjeti cilj, ali ne mogu dovoljno brzo i pouzdano prenijeti podatke.

'Možemo letjeti i vidjeti, ali nismo toliko dobri u prenošenju onoga što vidimo', rekla je.

'Elitni izlog' i stvarnost na frontu

Osobito je zanimljivo svjedočanstvo Miroslava Simonova, koji je bio prebačen u ruski centar Rubikon, glavnu strukturu Ministarstva obrane za razvoj i primjenu naprednih bespilotnih sustava.

On tvrdi da Rubikon izvana izgleda kao moderno opremljena vojna baza s novim vozilima, skupom opremom i naprednim dronovima. No iza toga, kaže, stoji loše obučen sustav.

'Rubikon je promoviran kao čudotvorno oružje, ali iznutra sam vidio trulu montažnu traku koju održavaju samo strah i krvoproliće', rekao je.

Prema njemu, Rusija ima tehnologiju, ali joj nedostaju ljudi i obuka, dakle sustav koji bi tu tehnologiju pretvorio u stvarnu prednost.

'Postoji elitni izlog poput Rubikona, pa ministar može izvještavati o situaciji. Zatim postoji pravi front, na kojem nema ničega', rekao je.

Loša protuzračna obrana i strah od odgovornosti

Jedan od Meduzinih sugovornika, Danilo, koji je sudjelovao u elektroničkom ratovanju u okupiranom dijelu Zaporiške oblasti, opisuje rusku protuzračnu obranu kao loše koordiniranu.

Tvrdi da jedinice često ne razmjenjuju informacije jer se boje posljedica ako priznaju da nisu oborile ukrajinski dron.

'Za mene je bio šok to da je svaka jedinica bila odgovorna samo za sebe i nije surađivala s drugima, već se natjecala', rekao je.

Prema njegovu objašnjenju, upravo takav sustav pomaže ukrajinskim dronovima da prođu do ciljeva u ruskoj pozadini. Čak i kada dio letjelica bude oboren ili ometen elektroničkim ratovanjem, dovoljan broj njih stiže do rafinerija, luka, skladišta i vojnih objekata.

'Rat je postao igra u kojoj je ubijanje lako'

Jedno od najmračnijih svjedočanstava iznio je Viktor, ruski vojnik koji je dvaput ranjen, a potom je izgubio nogu nakon što je nagazio na minu. Govoreći o dronovima, opisao je koliko su promijenili psihologiju rata.

'Najstrašnije je to što je ubijati ljude je*eno lako', rekao je, opisujući svoje iskustvo učenja upravljanja dronom.

Prema njemu, piloti često ne vide borbu na isti način kao pješaštvo. Ubijanje iz daljine, kaže, može izgledati poput videoigre, a vojnici na zemlji stalno su izloženi i nemoćni.

Što to znači za bojišnicu?

Iz Meduzine analize proizlazi da Ukrajina trenutačno uspješnije koristi dronove za tri ključne zadaće: zaustavljanje ruskih napada, uništavanje logistike u pozadini i prenošenje rata na ruski teritorij.

Rusija i dalje napada i još uvijek ima velike resurse, ali njezino napredovanje je sporije. Dronovi sve više onemogućuju velike mehanizirane proboje jer svako vozilo, skladište ili okupljanje vojnika brzo postaje meta.

Zbog toga se rat sve više svodi na iscrpljivanje, male pješačke skupine, napade iz zraka i borbu za komunikacijsku nadmoć.