Washington i Teheran igraju partiju pokera

Krhko primirje između SAD-a i Irana i dalje se prelama preko Hormuškog tjesnaca, jedne od najosjetljivijih točaka svjetske trgovine energentima. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je dogovor s Iranom, uključujući ponovno otvaranje Hormuza, 'u velikoj mjeri ispregovaran', ali bez objave konkretnih detalja. Washington tvrdi da se završni elementi još razrađuju.

Iz neslužbenih izvora pak stigla je informacija da je postignut dogovor o nacrtu 60-dnevnog memoranduma o razumijevanju kojim bi se produljilo primirje i otvorili formalni pregovori o iranskom nuklearnom programu, no da sporazum čeka Trumpovo amenovanje.

Kako god bilo, Amerikanci nastavljaju pritisak na Teheran vojnim napadima i gospodarskim mjerama.

SAD je uveo nove sankcije iranskoj Upravi za Perzijski zaljev, tijelu koje pokušava nadzirati prolazak brodova kroz Hormuz i naplaćivati pristojbe za prolaz.

No ulog u američko-iranskoj partiji pokera znatno je širi od odnosa Washingtona i Teherana. Kroz Hormuz prolazi velik dio svjetske nafte i ukapljenog plina, pa svaki poremećaj odmah otvara pitanje cijena energenata, inflacije i sigurnosti opskrbe.

Iransko učinkovito zatvaranje tjesnaca već je izazvalo energetske šokove, a SAD istodobno blokira iranske luke i poručuje da će to ostati na snazi do potpisivanja dogovora. Američka administracija tvrdi da im je na prvom mjestu diplomatsko rješenje sukoba, ali njihovi najnoviji napadi na iranske ciljeve pokazuju da su i dalje laki na obaraču.

Zelenski poslao dramatično pismo Trumpu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je novi apel Washingtonu za dodatne sustave i rakete Patriot, upozoravajući da su bez njih gotovo bespomoćni u odgovoru na ruske udare balističkim raketama.

Zelenski je usmjerio poruku na Donalda Trumpa i američki Kongres, naglašavajući da bi jačanje ukrajinske protuzračne obrane moglo promijeniti odnos snaga i prisiliti Vladimira Putina na ozbiljnije pregovore. Povod su novi veliki ruski napadi: ukrajinske zračne snage navele su da je Rusija u jednom udaru ispalila 30 balističkih projektila, od kojih je oboreno samo 11.

Problem Kijeva nije samo broj sustava, već i zaliha presretača. Ukrajina se za obaranje ruskih balističkih projektila oslanja ponajprije na američke Patriote, a europski sustav SAMP/T, prema njihovim tvrdnjama, treba nadogradnje da bi bio djelotvorniji protiv takvih prijetnji. Isporuke preko europski financiranog programa ne prate, prema Zelenskom, intenzitet prijetnje, a dodatni pritisak stvaraju rat SAD-a i Irana te Trumpova nevoljkost za daljnju pomoć Ukrajini.

Bruxelles diže zid prema Kini, ali europske tvrtke imaju drugačije planove

Europska unija sve otvorenije prelazi iz faze trgovinskog opreza prema politici industrijske zaštite od uvoza iz Kine. Europski povjerenik za industriju Stéphane Séjourné rekao je za Financial Times da Bruxelles planira šire koristiti uvozne kvote i carine za Kinu kako bi zaštitio sektore koje EU smatra ugroženima, posebno kemijsku industriju, metale i čiste tehnologije.

Takav zaokret nije izoliran potez. EU je već uveo protumjere za kineska električna vozila nakon što je Komisija zaključila da kineski lanac vrijednosti za baterijska električna vozila koristi nepoštene subvencije i stvara prijetnju europskim proizvođačima. Komisija na svojim stranicama navodi da su odnosi s Kinom gospodarski 'kritično neuravnoteženi', a trgovinski manjak EU-a s Kinom u robi porastao je 2025. godine na 359,9 milijardi eura.

No podaci Europske gospodarske komore u Kini pokazuju drugu stranu priče. Prema anketi provedenoj među gotovo 300 članica, 68 posto europskih kompanija ostaje u Kini ili ondje širi poslovanje te samo sedam posto njih premješta nabavu ili proizvodnju u druge zemlje. Predsjednik Komore Jens Eskelund ocijenio je da to ne upućuje na snažan zaokret prema smanjenju rizika, već na nastavak oslanjanja europskih kompanija na kineske dobavne i proizvodne lance.

Glavni razlozi su troškovi, učinkovitost i sve brža automatizacija kineske industrije. U takvim okolnostima europske kompanije nalaze se između dva 'ovna': političkog zahtjeva za smanjenjem ovisnosti o Kini i poslovne potrebe da ostanu dio kineskih lanaca opskrbe kako bi mogle konkurirati cijenom i kvalitetom.

Ebola kosi živote u središnjoj Africi

U središnjoj Africi rasplamsava se epidemija ebole. Sumnjivi slučajevi u istočnom Kongu približavaju se brojci od tisuću njih, uz najmanje 220 sumnjivih smrti, a kongoansko ministarstvo zdravstva navelo je više od 100 potvrđenih slučajeva i više od 3000 mogućih kontakata koje treba pratiti.

Uganda je privremeno zatvorila granicu s Kongom, iako WHO upozorava da zatvaranje granica može potaknuti prelazak preko nekontroliranih prijelaza i time otežati nadzor bolesti.

Najveći problem je to što je riječ o rjeđem tipu ebole za koji, prema WHO-u, nema odobrenog cjepiva ni posebnog lijeka, a situaciju otežavaju oružani sukobi, raseljavanje stanovništva, nepovjerenje prema zdravstvenim timovima i manjak opreme.

Zapad sve to pozorno prati. Tu i tamo upali se alarm, kao u nama susjednoj Italiji, gdje su zdravstvene vlasti aktivirale hitne protokole nakon pojave dvaju sumnjivih slučajeva u pokrajini Como. Pod nadzorom su muškarac i žena koji su tri mjeseca radili kao humanitarci u Ugandi. Ipak, liječnici trenutačno s većom vjerojatnošću sumnjaju na malariju.

Američki liječnik koji je radio u Kongu i zaražen je virusom ebole, a trenutačno se liječi u Berlinu, u stabilnom je stanju.

Papa ustao u obranu čovjeka od umjetne inteligencije

Papa Lav XIV. predstavio je svoju prvu encikliku Magnifica humanitas, posvećenu zaštiti čovjeka u vremenu umjetne inteligencije.

U enciklici Papa piše da digitalizacija, umjetna inteligencija i robotika brzo i duboko mijenjaju svijet, ali tehnologiju ne prikazuje kao protivnika čovjeka. Upozorava i da moć novih tehnologija oblikuje odluke, svakodnevni život i kolektivnu predodžbu o budućnosti. Ključna poruka dokumenta je da se tehnološki razvoj mora mjeriti ljudskim dostojanstvom, općim dobrom, pravednošću, sudjelovanjem i odgovornošću, ne samo učinkovitošću i dobiti.

Lav XIV. poziva na snažnu regulaciju umjetne inteligencije i traži da razvojni programeri rade za opće dobro, a ne primarno za zaradu te enciklika otvara pitanja rada, rata, nadzora, podataka i koncentracije digitalne moći u rukama malog broja velikih tehnoloških kompanija. U samom dokumentu Papa upozorava da se odluke o podacima, algoritmima i digitalnim platformama ne smiju prepustiti 'šačici aktera' bez javnog nadzora, odgovornosti i mogućnosti sudjelovanja onih na koje utječu te odluke.

Dokument je privukao pažnju i zbog neočekivanog detalja – rečenice iz 'Gospodara prstenova' J.R.R. Tolkiena, koju izgovara Gandalf: 'Nije na nama da ovladamo svim mijenama svijeta, nego da učinimo ono što je u našoj moći za dobrobit vremena u kojem živimo, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji dolaze nakon nas imali čistu zemlju za obrađivanje.'

Nadajmo se da su snažne Papine poruke čuli oni koji nam, prema svemu sudeći, kroje budućnost.

Vučića u Kini vole i roboti

Ako u Kini kažete da ste iz Srbije, prva reakcija ljudi bit će: 'Vučić!' A ako se nađete u Venezueli i spomenete ga, prići će vam vojnik i s rukama na prsima viknuti: 'Aleksandar Vučić – amigo!' Nismo ništa od ovog izmislili: za Kinu to tvrdi sam srbijanski predsjednik, a za Venezuelu – isto on, no preko Ane Brnabić.

Vučić opetovano spominje koliko je u Kini cijenjen, popularan i voljen. A osim ljudi, čini se da ga tamo vole i roboti. Ovog tjedna boravio je tako u Kini te je, među ostalim, obišao inovacijski centar tvrtke Mint Future Factory. Roboti su mu na srpskom jeziku poželjeli dobrodošlicu, a potom i zaplesali tradicionalno kolo Moravac.

Skromni Vučić kaže da roboti 'igraju bolje od njega', ali i da mu 'jedini mogu parirati u ustrajnosti na poslu jer ne traže pauzu, ne žale se na radno vrijeme i ne pitaju za slobodan vikend'. Usput je najavio da će Srbija 'za dva mjeseca imati humanoidne robote, što neće imati nitko drugi u Europi', a osim s takvom vizijom, iz Kine se vraća s 'grumenom Mjeseca' s natpisima o kinesko-srpskom prijateljstvu, što je, kako je rekao, 'rezervirano za prijatelje Kine'.

Spremate se u Južnu Koreju? Ne propustite robote s perikama i K-pop

A dok u Kini roboti plešu za Vučića, u Južnoj Koreji rade to za svekoliko pučanstvo koje put nanese u novootvoreni Galaxy Robot Park u Seulu. On spaja robotiku i K-pop, a idejni začetnici žele ga pretvoriti u novu turističku atrakciju i, dakako, laboratorij za budućnost zabavne industrije. Galaxy Corporation opisuje ga kao prvi robotski tematski park takve vrste u svijetu. Na ulasku će vas tako dočekati robotski sobari, naokolo šeću robotski psi, a umjesto slikara koje srećete na ulicama i koji će rado naslikati vaš portret – sada to radi mehanička ruka s digitalnim licem. A tu je i boksački ring u kojem se humanoidni roboti (nespretno) bore.

U središtu parka nalazi se pozornica na kojoj humanoidni roboti veličine djece izvode koreografije uz K-pop hitove. Odjeveni u široku odjeću i s perikama, nastupaju uz pomoć tehnologije sinkroniziranog pokreta. A to nije sve, jer u pripremi je i novi projekt – prva robotska modna revija na svijetu, a nakon nje i robotski modni brend. Najambicioznija ideja ipak je globalna mreža robotskih nastupa te bi se programirana koreografija mogla istovremeno slati robotima u različitim državama, što bi omogućilo paralelne koncerte diljem svijeta. Ovo ni 'Black Mirror' nije mogao predvidjeti.

Kako je Trump spasio bivola

Albino bivol iz Bangladeša, kojeg su zbog guste svijetle dlake prozvali Donald Trump, spašen je od klanja u posljednji trenutak jer je postao internetska senzacija i privukao pažnju lokalnih vlasti.

Bivol težak oko 700 kilograma postao je hit zbog svoje svijetle 'frizure' koja, khm, neodoljivo podsjeća na američkog predsjednika, a ta mu je 'sličnost' očito spasila život. Fotografije i snimke brzo su se proširile društvenim mrežama te su brojni građani dolazili vidjeti ga i fotografirati se s njim.

Prvotno je bio namijenjen za žrtvovanje tijekom muslimanskog blagdana Kurban bajrama (Eid al Adha), odnosno Blagdana žrtve, kada se u Bangladešu tradicionalno kolju milijuni životinja, uključujući koze, ovce, krave i bivole. No neposredno prije klanja intervenirale su vlasti i odlučile spasiti rijetkog albino bivola te ga premjestiti u Nacionalni zoološki vrt Bangladeša i dodijeliti mu skrbnika. Pa neka se sad netko usudi reći da Trump nije prava golubica mira... Ili bivol?

Eksplozivan zaključak

Skener zaključujemo u eksplozivnom tonu. Doslovno. Tko bi gori, eto je doli, pa tako i raketa svemirske tvrtke Blue Origin koja je eksplodirala tijekom testiranja na lansirnoj rampi u svemirskoj bazi Cape Canaveral na Floridi, pretvorivši se u veliku vatrenu kuglu koja je zahvatila područje oko platforme. Kažu da je tijekom tzv. hotfire testa – provjere rada motora prije planiranog lansiranja – došlo do 'anomalije'.

I bogati plaču – bio je to vrlo težak dan za milijardera Jeffa Bezosa, šefa Blue Origina, kako je i sam izjavio, no ne i razlog da odustanu. Blue Origin trenutno radi na programu koji uključuje tri planirane misije ove godine i dugoročni cilj razvoja lunarne baze vrijedne 20 milijardi dolara. Natječu se pritom sa SpaceX-om Elona Muska za sudjelovanje u NASA-inoj misiji Artemis IV, planiranoj za 2028. godinu.

Dotad – lete pare, ali ne i raketa.