Na sjednici Vlade bilo je razgovora o brojnim zakonima i odlukama. No daleko najvažnije su antiinflacijske mjere koje su prije početka sjednice već predstavljene socijalnim partnerima, odnosno predstavnicima poslodavaca, sindikata, strukovnih organizacija i umirovljenika.

Ranije se govorilo o tome da će mjere uključivati zamrzavanje plaća za više od 200.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru, uvođenje poreza na ekstraprofitne bruto marže kompanija, ali i povećanje paušala za iznajmljivače u turizmu te paušalne obrtnike. Jedna od antiinflacijskih mjera je i još ranije najavljeno ukidanje poreza na mirovine.

Od drugih tema o kojima se raspravljalo na sjednici Vlade vrijedi spomenuti izmjene i dopune Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, kojim se povećavaju novčane kazne za takav rad, skraćuje se i razdoblje javne objave na 'crnoj listi' sa šest na jednu godinu te se ukida 'bijela lista' poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada, uvode novosti prilikom prijava na mirovinsko osiguranje te proširuje sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) i na druge djelatnosti osim digitalnih platformi.

Vlada će raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, Zakona o stečaju potrošača i Zakona o posredovanju u prometu nekretninama te će dati i suglasnost za izgradnju nove zgrade KBC-a Osijek i odlučiti o suglasnosti za sklapanje ugovora između RH i BiH o graničnim prijelazima. Očekuje se da će usvojiti i izvješće o obrani za 2025. godinu te pokrenuti postupak pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade.

No prije svega premijer Andrej Plenković komentirat će nove antiinflacijske mjere i druge aktualnosti u zemlji i svijetu.

Plenković se najprije osvrnuo na 35. obljetnicu postrojavanja ZNG-a. Danas je Dan Hrvatske vojske, a u subotu Dan državnosti, što će biti popraćeno brojnim aktivnostima. Prvi put je obilježen i Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, a jučer je održana i prva sjednica Vijeća za urbani razvoj.

'DZS je objavio podatak da je prosječna neto plaća u ožujku 1555 eura i medijalna 1317 eura, a time smo u situaciji da je nominalno plaća porasla za 108 te realno za 49 posto u posljednjih 10 godina. Radi 1,708 milijuna zaposlenika, a nezaposlenih je manje od 60.000', rekao je Plenković, podsjetivši da je izdana i nova tranša trezorskih zapisa.

Potpisan je i sporazum o strateškoj i energetskoj suradnji sa Sjevernom Makedonijom.

Antiinflacijski paket mjera

'Glavna tema je paket antiinflacijskih mjera. Cilj paketa je da nastojimo napraviti korake koji će omogućiti u sljedećim mjesecima zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu kad je riječ o cijenama energenata i paketa pomoći koje smo dosad usvajali te nam pomogli da prođemo sve krize i zadržimo socijalnu koheziju.

Mjere se odnose na proračunsku disciplinu do prvog kvartala 2027. godine, drugo je moratorij na administrativne cijene koje se odnose na državna poduzeća te mjere koje se odnose na uvođenje poreza na bruto marže tvrtki, mjere povećanja paušala za paušalne obrtnike i turističke iznajmljivače te ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike', poručio je Plenković.

Mjere je predstavio ministar financija Tomislav Ćorić.

'RH je u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast BDP-a, a on posljedično uzrokuje zagrijanost ekonomije i smanjuje otpornost na cjenovne šokove. U projekcijama za ovu i sljedeću godinu hrvatsko će gospodarstvo rasti više od prosjeka EU-a te se agregatna potražnja neće značajnije promijeniti, što nosi rizik od daljnjeg rasta inflacije.

Snažna gospodarska aktivnost donijela je rast plaća od 49 posto realno u zadnjih 10 godina te udvostručenje medijalne plaće i mirovina. Unatoč nešto višim stopama inflacija, Hrvatska je u razdoblju od 2016. do 2026. godine postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat po svim pokazateljima.

Nalazimo se u fazi geopolitičkih napetosti i činjenica rasta cijena energenata nešto je s čime smo suočeni. Ranije rečena potrošnja čini Hrvatsku osjetljivijom na energetske šokove te smanjuje otpornost na prelijevanje inflacije na druge segmente i ovim mjerama to želimo spriječiti', rekao je.

Proračunska disciplina

'Želim naglasiti proračunsku disciplinu i zadržavanje prava iz proračuna do prvog kvartala 2027., zadržavanje cijena državnih tijela i porezne potrebe. Očekujemo izlazak iz efekta baznog razdoblja u smislu administrativnih cijena, što bi nam trebalo omogućiti dolazak na ciljanu razinu inflacije od dva posto.

Vlada RH je učinila interne preraspodjele, dodatno smo preraspodijelili na čitavom nizu stavki i prebacivanjem financiranja na EU izvore uštedjeli smo 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto BDP-a. Naša proračunska disciplina poziva na solidarnost svih ostalih izvora. Sva prava koja su dogovorena do 2026., dakle rast plaća od 1+1+1 posto, bit će ispunjena, ali želimo da znaju da je vrijeme koje dolazi vrijeme u kojem svi trebamo raditi na borbi protiv inflacije.

Doprinos tomu može dati zamrzavanje administrativnih cijena koje određuju tijela državne uprave. Želimo ih držati pod kontrolom moratorijem, pri čemu bi država preuzela dio financiranja javnih usluga', rekao je ministar.

Porez na bruto marže

'Nove porezne mjere tiču se oporezivanja prekomjerne marži bruto dobiti. Ona će se ticati srednjih i velikih tvrtki i odnosi se na suvišak koji nastaje u nekim tvrtkama. Rezultati u 2026. godini uspoređivat će se s prosjecima u 2023., 2024. i 2025. godini. Bit će dopušteno odstupanje od 15 posto, a svaka prekomjerna bruto marža bit će oporezivana stopom od 50 posto. Ova se mjera neće odnositi na one koji 50 posto prihoda ostvaruju u Hrvatskoj, čime štitimo izvoznike.

Drugi oblik mjera je paušalno oporezivanje obrtnika. Godine 2017. bilo je oko 27.500 paušalnih obrta, a krajem 2025. godine broj je uvećan na 101.000. Razvidno je da se u okviru paušalne djelatnosti generirao određeni broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnim radom, čime su prikrivali paušalnu djelatnost. Gornje prihodovne segmente tretiramo umanjenjem priznatih izdataka, odnosno izmjenom koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.

Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrtnici, ali ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušal. I dalje ćemo imati niži tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada, što govori koliko su nam obrtnici važni, ali uz činjenicu da će se paušal mijenjati.

Idući korak su paušalne izmjene u turizmu. Držimo da je opravdano podići paušale u turističkom iznajmljivanju u kontekstu pojedinih skupina paušalista, odnosno prve i druge skupine turističke razvijenosti. U drugoj skupini će se paušal povećati sa 75 na 100, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura. Treba reći da će kratkoročni najam ostati manje oporezivan od dugoročnog, ali ove će izmjene dovesti do približavanja tih poreznih stopa', dodao je ministar.

Umirovljenici bez poreza

'Imamo mjeru zaštite životnog standarda umirovljenika. Odlukom Vlade će se od 1. siječnja sljedeće godine ukinuti porez na dohodak na mirovine jer želimo postići rast prihoda za gotovo 550.000 umirovljenika na koje se porez odnosio. Želimo da ta primanja rastu u skladu s poreznim stopama jedinica lokalne samouprave. Tako će bruto mirovina od 1000 eura, koja je u neto svoti iznosila 954 eura, porasti za 46 eura.

Mjere ograničavanja cijena struje i plina te ograničenje cijena 100 proizvoda, mjere transparentnosti cijena te snižene stope PDV-a na niz proizvoda i usluga ostaju. Inflacija, koja je već neko vrijeme na visokim razinama, ruši sjajnu sliku drugih rezultata, a trebala bi se za godinu dana vratiti na razine koje smo poznavali prije ovih kriza. Vlada polazi od sebe, ali na primjeren način adresira mjere koje se tiču drugih u ekonomiji, prije svega na privatni sektor, socijalne partnere, ali i na najugroženiju skupinu, a to su umirovljenici', rekao je Ćorić.