Na to upozorava nova studija londonskog think tanka Centar za europsku reformu (CER), o kojoj piše njemački Handelsblatt.

Autori studije Sander Tordoir i Brad Setser tvrde da je Njemačka postala 'epicentar drugog kineskog šoka', pri čemu kineske kompanije ubrzano preuzimaju tržišne udjele njemačkim proizvođačima – ne samo u Kini, nego i na europskom tržištu te u ostatku svijeta.

EU pooštrava pravila zbog kineskog čelika

Europski parlament u utorak je dodatno pooštrio pravila za uvoz čelika kako bi zaštitio europsku industriju od jeftinog kineskog čelika. Količine čelika koje mogu ući u EU bez carina gotovo su prepolovljene – na 18,3 milijuna tona godišnje.

Za sav uvoz koji premaši tu kvotu predviđena je carina od 50 posto. Mjera je prvenstveno usmjerena protiv kineskih proizvođača, no ekonomisti upozoravaju da će to biti tek prvi korak jer problem kineske konkurencije zahvaća mnogo širi spektar industrija.

'Gospodarska šteta sve je veća'

Autori studije ističu da Njemačka pogrešno dijagnosticira vlastite probleme. Prema njihovoj analizi, glavni uzrok industrijske krize nisu birokracija ili visoki troškovi energije, nego kineska gospodarska strategija i golemi rast izvoza.

'Berlin se ne brani, iako taj šok podriva gospodarsku sigurnost zemlje u ključnim sektorima', navodi se u studiji.

Njemačka industrijska proizvodnja već godinama pada i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije covida. Posebno su pogođene industrije koje su izravno izložene kineskoj konkurenciji. Izvoz u Kinu također bilježi pad, a autori procjenjuju da je negativan učinak smanjenog neto izvoza dosegnuo oko tri posto njemačkog BDP-a.

Kina ubrzano osvaja tržišta

Kineski izvoz raste nevjerojatnom brzinom. Prema podacima iz studije, kineski izvoz u prvom tromjesečju ove godine rastao je oko 15 posto brže od globalne trgovine.

Autori tvrde da kineske kompanije nisu uspješne samo zbog tehnološkog napretka, nego i zbog snažne potpore države. Tvrtke dobivaju subvencije, povoljne kredite i jeftino zemljište, što im omogućuje proizvodnju po znatno nižim troškovima.

Uz to, kineska valuta renminbi, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, umjetno je podcijenjena za najmanje 16 posto, dok neki ekonomisti smatraju da je razlika i do 30 posto. Time kineski proizvodi postaju još konkurentniji na svjetskom tržištu.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Posebno dramatične promjene događaju se u automobilskoj industriji. Kina je već prošle godine, prema nekim procjenama, dosegnula izvoz od deset milijuna automobila godišnje – brojku za koju se ranije predviđalo da će je ostvariti tek 2030.

Istodobno Kina raspolaže kapacitetima za proizvodnju čak 55 milijuna automobila godišnje, od čega najmanje 25 milijuna električnih vozila.

Budući da Kina gotovo i ne uvozi električne automobile, konkurencija se sada vodi na tržištima izvan Kine, a najveći teret toga osjeća upravo njemačka automobilska industrija.

Njemačka već izgubila stotine tisuća radnih mjesta

Studija procjenjuje da je Njemačka zbog rasta kineskog izvoza već izgubila oko 400.000 radnih mjesta. Autori upozoravaju da bi prebrzi nestanak industrije mogao dovesti do deindustrijalizacije, odnosno trajnog gubitka znanja i proizvodnih kapaciteta bez adekvatne zamjene.

Osim gospodarskih posljedica, raste i politički rizik jer velika ovisnost o Kini povećava mogućnost kineskog političkog pritiska na Njemačku i Europu.

Ekonomisti smatraju da sama deregulacija i smanjenje birokracije neće biti dovoljni za spas njemačkog gospodarstva. Upozoravaju da Njemačka mora aktivnije podržati europske mjere zaštite od kineske trgovinske politike.

Posebno ističu da će i novi njemački kancelar Friedrich Merz uskoro morati otvoriti neugodnu raspravu o odnosu Europe prema Kini. Francuska je, navodi se, pitanje kineskog gospodarskog modela već stavila visoko na dnevni red samita skupine G7 koji se održava u lipnju.